Napredno pretraživanje

Dvije klase često propisivanih oralnih antibiotika, sulfonamidi i cefalosporini, povezane su s najvećim rizikom za ozbiljne osipe od lijekova koji mogu dovesti do posjeta hitnoj službi, hospitalizacija pa čak i smrti, prema novoj studiji.

Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika raka, prvenstveno zato što se obično vrlo kasno dijagnosticira. Sadašnji markeri su previše neosjetljivi i nespecifični za preglede ranog otkrivanja. No, nedavno je predstavljena nova metoda koja bi mogla dovesti do znatno preciznije i pouzdanije dijagnoze. Temelji se na selektivnoj detekciji specifičnih protutijela u uzorcima krvi.

Bolest srca ubojica je broj 1 u SAD-u, a uglavnom je stanje povezano s načinom života. Sada se smatra da loša prehrana najviše doprinosi preranoj smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, mnogi pacijenti nakon srčanog udara ne dobivaju savjete o prehrani koji bi im mogli spasiti život.

Otprilike jedan od pet pacijenata oboljelih od raka ima koristi od imunoterapije – tretmana koji iskorištava imunološki sustav u borbi protiv raka. Takav pristup u pobjeđivanju raka doživio je značajan uspjeh kod raka pluća i melanoma.

U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su istraživali veze između cijepljenja i neuroloških bolesti, ispitujući primjere neuroloških rizika povezanih s cjepivom. Naglasili su da su ovi rizici rijetki te su predložili moguće strategije ublažavanja, posebno s obzirom na COVID-19 pandemiju.

Obrazac aktivnosti u određenim genima odgovornim za izgradnju proteina poznatih kao tirozin kinaze slezene može predvidjeti koji će pacijenti s melanomom vjerojatno imati teške nuspojave imunoterapije namijenjene liječenju najsmrtonosnijeg raka kože, pokazuje nova studija.

Novo istraživanje pokazalo je, da je umjereno smanjenje razine glukoze u krvi natašte bilo prisutno kod sudionika istraživanja koji su jeli krumpir. Sudionici studije također su pokazali poboljšanja u sastavu tijela, opsegu struka i smanjenju otkucaja srca u mirovanju.

Negativna psihološka stanja utječu na imunitet mijenjanjem crijevnog mikrobioma. Međutim, odnos između stanja mozga i sastava mikrobioma ostaje nejasan. Nova studija ukazuje da Brunnerove žlijezde u duodenumu spajaju moždane krugove osjetljive na stres s bakterijskom homeostazom.