Pod rakom kože podrazumijevamo nemelanomske karcinome kože - bazocelularni karcinom (bazaliom, rak bazalnih stanica) i planocelularni karcinom (spinocelularni karcinom, rak pločastih stanica).
Bazaliom je najčešći maligni tumor kože i najčešći maligni tumor bijele rase uopće. Kod bijelaca je 3 do 5 puta češći nego planocelularni karcinom i čini 75-80 posto svih karcinoma kože.
Obilježen je sporim, infiltrativnim rastom i lokalnom agresivnošću tumorskih stanica, a ne daje metastaze te mu nedostaje važno obilježje pravog malignog tumora.
Obično se javlja kod osoba starijih od pedeset godina, iako se iznimno može pojaviti i kod mlađih osoba. Najčešće je smješten na licu, nosu, uškama, vlasištu.
Planocelularni karcinom maligni je tumor kože koji obično počinje u epidermisu (površinskom sloju kože) kao prekanceroza i nakon različito dugog vremena razvija se u pravi invazivni tumor.
Obilježen je lokalnim agresivnim rastom i mogućnošću metastaziranja. Rjeđi je od bazalioma (odnos 1:10). Najčešće se pojavljuje u dobi oko 70. godine života.
U više od 90 posto slučajeva pojavljuje se na suncu izloženim predjelima kože: lice, donja usnica, vrat, uške, hrptovi šaka.
Rak kože je češći kod svjetloputih osoba, plavokosih ili crvenokosih osoba svijetlih očiju koje su osjetljivije na UV (ultraljubičasto) zračenje. Nadalje, češći je kod osoba koje obavljaju poslove boraveći vani uz dugotrajno i ponavljano izlaganje UV zračenju, npr. zemljoradnici, ribari, pomorci.
Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.
20.01.2026. 08:4220.01.2026. 08:33
| Nature communications | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.
