Biljna prehrana izaziva remisiju u slučajevima Sjögrenovog sindroma i lupusa


Biljna prehrana izaziva remisiju u slučajevima Sjögrenovog sindroma i lupusa

Žene koje pate od Sjögrenova sindroma (SS) i sistemskog eritemskog lupusa (SLE) prijavile su remisiju simptoma nakon primjene prehrane biljnog porijekla, ukazuje analiza triju studija.

Biljna prehrana se uglavnom sastojala od lisnatog povrća, omega-3 masnih kiselina i povrća iz skupine krstašica (kupusnjača). Iako su tri izolirane studije nedostatne za utvrđivanje uzročnosti ili mehanizama, stopa uspjeha ovih prehrambenih intervencija i njihovi dugotrajni učinci (6 i 7 godina) označavaju ih kao obećavajuće prirodne buduće intervencije protiv ovih kroničnih bolesti.

Sjögrenov sindrom (SS) je kronična autoimuna bolest kod koje su oštećene žlijezde s vanjskim izlučivanjem, posebno oko očiju i usta, što dovodi do kseroftalmije (suhih očiju) i kserostomije (suhih usta). Sjögrenov sindrom se često nalazi u kombinaciji sa sistemskim eritemskim lupusom (SLE), drugim kroničnim autoimunim stanjem, iako je mnogo manje proučavano. Oba stanja mogu biti karakterizirana bolovima u zglobovima, jakim oteklinama i osipima, od kojih se potonji mogu naći u obliku leptira na obrazima i nosu bolesnika sa SLE.

Iako općenito izaziva nelagodu, otkriveno je da je SLE povezan s ozbiljnijim stanjima kao što su nefritis i pleuritis, zbog čega je njegova rastuća globalna prevalencija alarmantna. Trenutno se procjenjuje da sistemski eritemski lupus pogađa 9,26 od svakih 100.000 muškaraca i 78,73 od svakih 100.000 žena, iako razlozi za ovu spolnu dihotomiju ostaju nepoznati.

Zdravstvena ponašanja, osobito navike spavanja, razine tjelesne aktivnosti i obrasci prehrane, sve se više ističu zbog svog utjecaja (i pozitivnog i nepovoljnog) na kronične bolesti. 

Smatra se da ovi rezultati naglašavaju duboke učinke prehrambenih intervencija u liječenju kroničnih bolesti, uključujući  Sjögrenov sindrom. Od posebnog je interesa biljna prehrana, bogata prirodnim nutrijentima, koja tek sada dolazi u prvi plan biomedicinskih i kliničkih istraživanja. Rezultati poput ovih informiraju širu javnost o optimalnim prehrambenim izborima i čine osnovu za buduća istraživanja usmjerena na otkrivanje potencijala našeg prirodnog svijeta.

Izvor:
Frontiers in Nutrition