Izgleda da na rizik od astme u djetinjstvu utječu i crijevni mikrobiom i genotip 17q12-21


Izgleda da na rizik od astme u djetinjstvu utječu i crijevni mikrobiom i genotip 17q12-21

Astma u djetinjstvu je stanje na koje mogu utjecati različite vrste čimbenika. To uključuje stanje mikrobioma crijeva dojenčeta, okolišne čimbenike i genetske čimbenike. Nedavna studija pokušala je baciti više svjetla na to kako je rizik od astme povezan s kombinacijom ovih čimbenika, od kojih se neki mogu mijenjati.

Poznato je da mikrobiom crijeva posreduje ili doprinosi značajnom udjelu slučajeva atopije. To uključuje sastav i sazrijevanje mikrobioma pri rođenju i tijekom dojenačke dobi. Rizik od atopije također je povezan s lokusom gena 7q12-21, povezanim s čimbenicima koji pokreću sastav crijevnog mikrobioma, poput odrastanja na selu.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology, znanstvenici su ispitali uzorke crijevnog mikrobioma >460 dojenčadi u dobi od 3-6 mjeseci i godinu dana. To su bila djeca roditelja koji su sudjelovali u ispitivanju Antenatal Reduction Trial (VDAART). Tražili su potencijalne veze između crijevnog mikrobioma i genetskih čimbenika kod ove dojenčadi i rizika od astme u dobi od tri godine.

Rezultati ove studije pokazali su da je nenormalno sazrijevanje crijevnog mikrobioma u dojenčadi odgovorno za poznatu povezanost astme s okolišnim čimbenicima poput dojenja.

Naime, dojenčad koja razviju astmu vjerojatnije će odstupati od normalnog razvoja mikrobioma tijekom prve godine života, a na te razlike u sazrijevanju mikroba mogu utjecati izloženosti koje se mogu mijenjati, kao što je dojenje.

Čini se da izloženost okolišu utječe na sazrijevanje mikrobioma dojenčadi, modulirajući rizik od astme. Čimbenici koji utječu na mikrobno sazrijevanje uključivali su dojenje i način poroda, a na samo sazrijevanje ukazala je različita brojnost dviju ključnih vrsta, Bacteroides i Bifidobacteria.

Međutim, genetski čimbenici, posebno priroda gena na 17q12-21 lokusu, pokazuju aditivni učinak koji djeluje neovisno o čimbenicima okoliša. To je u suprotnosti s nekim ranijim studijama koje naglašavaju složene međuodnose ovih čimbenika rizika.

Smatra se, da opsežnija istraživanja s opširnijim i češćim ispitivanjem mikrobioma mogu pomoći u boljem objašnjenju ovih odnosa.

Izvor:
Journal of Allergy and Clinical Immunology