Dišni putovi su fine cjevčice kroz koje prolazi zrak do alveola. Dišni putovi su obloženi tankim slojem finog pokrova (epitela), koji vlaži, čisti i grije zrak koji ulazi u pluća da se zaštiti fina struktura alveola od štetnih utjecaja izvana. Dodatnu zaštitu daje sluz koja oblaže i vlaži dišne putove.
U stjenci dišnih putova nalaze se mišići koji stezanjem reguliraju protok zraka kroz dišni put kako bi se zadovoljile različite potrebe organizma za kisikom (u mirovanju ili u naporu).
Alveola je najvažniji dio pluća kojih u plućima ima oko 300 milijuna. Svaka alveola okružena je mrežom kapilara na koje se nastavljaju arterije i vene. Razmjena plinova CO2i O2se odvija na razini alveola.
U alveolama kisik iz zraka ulazi u krv i krvotokom se dostavlja do svih dijelova tijela. Sve stanice u tijelu za potrebe metabolizma hrane trebaju kisik. Nedovoljan protok zraka dovodi do smanjenja koncentracije kisika u krvi i osjećaja nedostatka zraka, a ukoliko dulje traje može dovesti i do oštećenja funkcije pojedinih organa, u prvom redu mozga (omaglice, gubitak svijesti) i srca (ubrzani ili nepravilni rad).
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Poremećaji prehrane kod budućih majki povezani su s povećanim rizikom od astme kod njihove djece, bez obzira na vrstu poremećaja, prisutnost istodobne depresije/anksioznosti ili vrijeme izloženosti djeteta, otkriva novo istraživanje.
Nedavno objavljena studija koristila je metabolomiku za istraživanje mehanizama koji leže u osnovi povezanosti između aditiva u hrani i astme u djetinjstvu. Aditivi u hrani poput sladila, bojila i konzervansa dodaju se hrani u različite svrhe, poput produljenja ili očuvanja roka trajanja proizvoda tijekom proizvodnje. Opsežna istraživanja pokazuju da djeca često konzumiraju više ultra-prerađene hrane (UPF) od odraslih, a istovremeno su osjetljivija na štetne učinke aditiva u hrani, od kojih neki uključuju astmu, alergije i veći rizik od poremećaja pozornostii s hiperaktivnošću (ADHD).
