Dijagnoza astme


Dijagnoza astme

Dijagnoza astme uključuje temeljitu povijest bolesti, liječnički pregled i ispitivanje plućne funkcije. 

Ukoliko imate simptome piskanja u prsima, kašalj ili zaduhu (nedostatak zraka) vaš liječnik može posumnjati na astmu.

Sami simptomi nisu dovoljni za dijagnozu astme. Vaš će vas liječnik pitati o simptomima i ostalim zdravstvenim stanjima. Nakon prikupljanja informacija, liječnik može preporučiti ispitivanje plućne funkcije (disanja) ili neko drugo ispitivanje. Ako vaš liječnik posumnja na astmu, može vam propisati lijekove koji smanjuju simptome astme. Ukoliko vam ti lijekovi pomognu, to može upućivati da bolujete od astme.

U nekim su slučajevima potrebna druga ispitivanja, kao što je ispitivanje plućne funkcije, kako bi se potvrdila dijagnoze astme – i kako bi se provjerilo da simptomi nisu uzrokovani nečim drugim.

Povijest i liječnički pregled: otkrivanje znakova astme

Vaš će liječnik htjeti saznati vaše simptome, kada se oni pojavljuju i što ih uzrokuje. Uobičajeni znakovi i simptomi astme uključuju:

  • ponavljajuće piskanje u prsima
  • kašalj
  • poteškoće s disanjem
  • stezanje u prsima
  • simptomi koji se pojavljuju ili pogoršavaju tijekom večeri
  • simptomi koji su potaknuti hladnim zrakom, naporom ili izlaganjem alergenima

Vaš će liječnik također željeti znati bolujete li od kakvih alergija – koje se mogu povezati s astmom i imate li nekoga u obitelji tko boluje od astme ili alergije.

Nakon povijest,i slijedi liječnički pregled gornjih dišnih puteva, pluća i kože. Vaš će liječnik možda napraviti pregled nosa u potrazi za povećanom nosnom sekrecijom, otečenom sluznicom i polipima.

Vaš će liječnik pomoću stetoskopa poslušati vaša pluća kako bi čuo piskanje - zviždajući zvuk koji se čuje prilikom izdaha – jedna je od glavnih karakteristika astme i ukazuje na suženje dišnih puteva.

Napokon, vaš bi liječnik mogao pregledati vašu kožu radi znakova alergijskih stanja, kao što su ekcem ili osip, koji su često povezani s astmom.

Ispitivanja plućne funkcije

Iako vaši simptomi, povijest bolesti i liječnički pregled mogu upućivati na to da imate astmu, ispitivanje plućne funkcije može biti potrebno da se potvrdi dijagnoza astme. Ispitivanje plućne funkcije može ubrajati jedno ili više od slijedećih ispitivanja.

A. Spirometrija

Ovo neinvazivno ispitivanje mjeri vaše disanje. Za vrijeme izvođenja spirometrije uzimate duboki udah i snažno izdahujete zrak kroz cijev spojenu na spirometar. Spirometrijsko nam ispitivanje otkriva dva važna podatka potrebna pri dijagnozi astme:

  • forsirani vitalni kapacitet (FVC), koji predstavlja maksimalnu količinu zraka koju možete izdahnuti nakon maksimalnog udaha
  • forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi (FEV1), koji predstavlja maksimalnu količinu zraka koju možete izdahnuti u prvoj sekundi nakon maksimalnog udaha.

Vaš će liječnik usporediti ova dva podatka te ukoliko su ispod normale za osobu vaših godina, spola, visine, težine i rase to bi mogao biti znak suženja vaših dišnih puteva. Vaš bi vas liječnik mogao tražiti da inhalirate bronhodilatator, lijek koji se koristi u liječenju astme da "otvori", tj. proširi vaše dišne puteve te da nakon toga ponovite spirometrijsko ispitivanje. Ako su se rezultati mjerenja značajno poboljšali, vjerojatno imate astmu. Vaš bi liječnik ipak mogao posumnjati da imate astmu iako je vaše spirometrijsko mjerenje normalno. Ukoliko je tako, možda će biti potrebna dodatna ispitivanja.

B. Bronhoprovokacijsko ispitivanje (metakolinom) 

Za vrijeme izvođenja ovog ispitivanja inhalirate supstanciju (najčešće metakolin) ili hladan zrak koji uzrokuju bronhokonstrikciju te se tako namjerno provocira opstrukciju (suženje) dišnih puteva i simptome astme. Ukoliko se posumnja da bolujete od astme izazvane naporom, od vas se može tražiti izlaganje naporu kako bi se provociralo simptome.

Nakon pojave simptoma, ponovno se provodi spirometrija, a ukoliko su nalazi i dalje normalni vjerojatno nemate astmu. Ali, ukoliko su nalazi mjerenja značajno niži, to može ukazivati na astmu.

C. Dodatna ispitivanja

Ovisno o dobi, povijesti bolesti i provedenim ispitivanjima, vaš bi liječnik mogao posumnjati da bolujete od nečeg drugog, a ne od astme. Bolesti koja mogu uzrokovati simptome slične astmi:

Ako vaš liječnik posumnja da bolujete od drugih stanja, može vas podvrgnuti ostalim ispitivanjima kao što su:

  • rendgenska snimka pluća i sinusa
  • krvna slika
  • kompjuterizirana tomografija (CT) pluća
  • ispitivanje gastroezofagealnog refluksa
  • inducirani sputum i ispitivanje

Vaš bi liječnik također mogao provjeriti da li imate druge bolesti koja prate astmu. Ona uključuju:

Vaš liječnik može napraviti alergološko testiranje. Iako se alergološka testiranja ne koriste pri dijagnozi astme, ona mogu pomoći u identificiranju supstanci koja uzrokuju ili pogoršavaju simptome.

Dijagnoza astme u djece

Prilikom pregleda djece mlađe od 5 godina liječnici ne rade uvijek ispitivanje plućne funkcije iz razloga što oni često imaju proteškoća s pridržavanjem uputa. Zbog tih razloga kada dijete osjeća simptome, a povijest bolesti i liječnički pregled ukazuju na astmu, pedijatar će propisati bronhodilatator – lijek koji "otvara" dišne puteve. Ako se simptomi vašeg djeteta poboljšaju nakon primjene bronhodilatatora, dijagnoza astme vrlo je vjerojatna.

PSYM0118HR052013

Zadnja izmjena: 08.05.2013.

Najnovije sa foruma: