Rano uvođenje alergena smanjuje rizik od alergija na hranu u djetinjstvu
Alergijske bolesti, uključujući astmu, atopijski dermatitis, alergijski rinitis i alergiju na hranu, kronična su zdravstvena stanja povezana sa značajnim morbiditetom i mortalitetom diljem svijeta. Globalna prevalencija astme i atopijskog dermatitisa kod djece značajno se povećala u posljednja tri desetljeća.
Vanjski čimbenici koji potiču pojavu alergijskih stanja uključuju zagađenje, određene lijekove i promjene u crijevnoj mikrobioti.
Izloženost ljudskih stanica alergenima iz okoliša potiče proizvodnju proupalnih medijatora i stimulaciju imunoloških stanica, što dovodi do proizvodnje alergen-specifičnog imunoglobulina E (IgE).
Umrežavanje alergena s IgE na površini imunoloških stanica oslobađa histamin i leukotriene, koji potiču alergijski odgovor putem dilatacije arteriola, vaskularne propusnosti, svrbeža i alergijske upale.
Rano uvođenje alergena hrane smatra se najučinkovitijom strategijom za sprječavanje alergijskih reakcija na hranu kasnije u životu. Postojeći dokazi snažno upućuju na to da se prevalencija alergija na hranu (na kikiriki, kravlje mlijeko, sezam, bakalar, jaja ili pšenicu) može značajno smanjiti uvođenjem dohrane oko 6 mjeseca, a alergena hrane prije 11 mjeseci. Dokazi iz kliničkog ispitivanja LEAP pokazuju 86%-tno smanjenje alergije na kikiriki među djecom s visokim rizikom (onima s alergijom na jaja i/ili teškim ekcemom) koja su rano upoznata s kikirikijem.
Druge preventivne metode razvijene za smanjenje rizika od alergije na hranu uključuju izbjegavanje alergena u hrani u prehrani, vitaminske dodatke, riblje ulje, probiotike, prebiotike, sinbiotike i upotrebu emolijensa.
Izvor:
ScienceDirect
