Alergijsku reakciju uzrokuju tvari iz našeg okoliša poznate pod nazivom alergeni. Alergeni najčešče sadrže protein, kao i hrana koju jedemo. Protein je organska tvar koja se sastoji od vodika, kisika i dušika, a važan je dio svih živućih organizama.
Postoje i neki neproteinski alergeni koji su sastavni dio penicilina ili nekih drugih lijekova. Da bi neproteinski alergeni uzrokovali alergijsku reakciju, jednom kad se nađu u tijelu, moraju biti vezani na protein.
Osoba čiji imunosni sustav vjeruje da je alergen štetan za organizam proizvodi antitijela (IgE) koja napadaju alergen. Taj proces pokreće daljnje biokemijske reakcije koje uzrokuju otpuštanje medijatora upale iz upalnih stanica mastocita što dovodi do alergijskog odgovora organizma koji se očituje iritacijom, upalom te konačno pojavom simptoma alergije.
Nadalje se pokreću razne biokemijske reakcije u kojima glavnu aktivnost imaju mastociti i eozinofili. Otpuštaju se i aktiviraju mnogi upalni medijatori kao što su histamini, prostaglandini i leukotrijeni te nastaju simptomi alergijske bolesti.
Alergeni mogu biti različiti, međutim najčešći alergeni su:
Zadnja izmjena: 01.09.2019.
Prema nedavno objavljenoj studiji u kojoj je sudjelovalo 758 djece, djeca osnovnoškolske dobi s razvojnim poremećajima imaju veću vjerojatnost da će imati alergijske bolesti.
U nedavno objavljenoj studiji u časopisu Biomedicine & Pharmacotherapy, znanstvenici su istraživali antialergijska i protuupalna svojstva flavonoida. Inače, kronična upala ključna je za početak i napredovanje kroničnih poremećaja kao što su dijabetes, rak, hipertenzija, astma i alergije.
