Alergijske bolesti kao što su astma, atopijski dermatitis i alergije na hranu posljednjih su godina u porastu. Alergije na hranu posebno pogađaju milijune ljudi diljem svijeta - to uključuje alergije na namirnice kao što su mlijeko, kikiriki, jaja i školjke. Obično ih uzrokuje preosjetljivost imunološkog sustava na bezopasne tvari u hrani i okolišu.

Promjene u posteljici (placenta) mogu povećati rizik od razvoja astme i alergija kod djece, ukazuje analiza 19 studija. Naime, djeca rođena prije vremena imaju tri puta veći rizik od problema povezanih s astmom ako postoji upala u fetalnim ovojnicama i placenti. Ovaj rizik je dodatak povećanom riziku od plućnih bolesti povezanih s prijevremenim porodom.

Godišnje doba rođenja, a posebno rođenje u jesen ili zimu, povezuje se s alergijskim rinitisom i astmom u Finskoj, pokazuje nova studija. Suprotno tome, rođenje tijekom ljeta povezano je s najmanjom učestalošću astme i alergijskog rinitisa.

Poznati po svojoj ulozi u alergijskim reakcijama, mastociti su odavno prepoznati kao ključni igrači u našem imunološkom sustavu. Kada se susretnu s alergenima, ispuštaju kemikalije koje izazivaju tipične simptome alergije poput oticanja tkiva i upale.

Hranjenje djece kikirikijem u ranom djetinjstvu može drastično smanjiti rizik od razvoja alergije na kikiriki, izvješćuje nova studija. Naime, djeca koja su redovito hranjena proizvodima od kikirikija od djetinjstva do pete godine imala su 71% nižu stopu alergija na kikiriki do tinejdžerske dobi.

Tajvanski znanstvenici proveli su studiju kako bi istražili povezanost između razine vitamina D u serumu i senzibilizacije na alergene te njihov utjecaj na rizik od atopijskog dermatitisa u ranom djetinjstvu.

Japanski znanstvenici otkrili su vezu između crijevnih bakterija i uspjeha oralne imunoterapije protiv alergije na mlijeko. Naime, otkrilo se, da je Bifidobacterium - rod korisnih bakterija u crijevima - povezan s većim izgledima za uspješno liječenje. Otkriće bi moglo pomoći u razvoju učinkovitijih oralnih imunoterapija, možda njihovim kombiniranjem s probiotičkim dodacima.

Promjene u okolišu poput onečišćenja zraka i industrijaliziranih životnih navika uzrokuju poremećaje imunološkog sustava, što dovodi do alergijskih bolesti. Alergijski poremećaji uglavnom se javljaju u dječjoj dobi i negativno utječu na kvalitetu života. Stoga je prepoznavanje i upravljanje čimbenicima rizika za alergijske bolesti ključno. Prehrana, vježbanje, genetski čimbenici, klimatske promjene, zagađenje i izloženost kemikalijama identificirani su kao čimbenici rizika.

Čini se da je prisutnost IgE protutijela na uobičajene alergene iz hrane povezana s razvojem bolesti srca, ukazuje nova studija. Ova IgE protutijela čak nisu morala biti prisutna u dovoljno visokim količinama da proizvedu stvarnu alergiju na hranu da bi imala ovaj štetan učinak na srce,

Prema rezultatima nove studije, alergija na hranu u djetinjstvu, bez obzira na to je li se riješila ili ne, povezana je s poremećajima funkcije pluća i astmom u dobi od 6 godina.