Osobe starije životne dobi koje redovito prakticiraju umjereno do intenzivno vježbanje mogu sačuvati svoje mentalne sposobnosti tijekom narednih pet godina u odnosu na starije osobe koje lagano vježbaju ili uopće ne vježbaju. Naime, pokazalo se da je u prosjeku, u manje aktivnih starijih osoba, mozak izgledao 10 godina "stariji" nego u osoba koje su redovito vježbale.

Konzumiranje borovnica može poboljšati vještine razmišljanja i pamćenja u starijih odraslih osoba s blagim kognitivnim oštećenjima, ukazuje nova studija. Naime, uočeno je da konzumiranje borovnica poboljšava semantički pristup za 72 posto te vizualno-prostorno pamćenje za 13 posto.

Njemačko istraživanje je pokazalo da su osobe u dobi od 75 ili više godina koje redovito uzimaju inhibitore protonske pumpe (IPP), lijekove za ublažavanje žgaravice, izložene 44 posto većem riziku od razvoja demencije.

Prema rezultatima kanadskog istraživanja, izgleda da cerebrovaskularna bolest za koju se zna da može ograničiti cirkulaciju krvi u mozgu, ima važnu ulogu u razvoju psihoza kod pacijenata s Alzheimerovom bolesti.

Znanstvenici iz Južne Koreje su razvili molekulu pod nazivom EPPS, koja se u laboratorijskom istraživanju provedenom na miševima pokazala učinkovitom u uklanjanju amiloidnih plakova iz mozga. Inače, poznato je da se nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu povezuje s nastankom Alzheimerove demencije. Kako demencija napreduje tako se sve više amiloidnih plakova nakuplja u mozgu.

Hormonska terapija za rak prostate može u muškaraca značajno povećati rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da pacijenti koji dobivaju androgen deprivacijsku terapiju za rak prostate imaju dva puta veći rizik od Alzheimerove demencije nego pacijenti koji ne dobivaju hormonsku terapiju. Rizik od Alzheimerove bolesti se dodatno povećava ukoliko se hormonska terapija prima dulje od godinu dana.

Osobe starije životne dobi koje sve sporije hodaju mogu imati veće količine amiloidnih plakova u mozgu, posebice u putamenu, koji je važan za motoričke funkcije, ukazuje nova studija. Inače, poznato je da se nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu povezuju s razvojem Alzheimerove demencije.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na životinjama pokazalo je da amiloidni plakovi koji se već dulje vrijeme povezuju s nastankom Alzheimerove demencije također mogu usporiti protok krvi u mozgu.

Britansko istraživanje koje su proveli znanstvenici s King's College London pokazalo je da online igrice za pamćenje i rasuđivanje mogu pomoći osobama starije životne dobi da sačuvaju oštar um, što im je od velike pomoći u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u Njemačkoj, Alzheimerova demencija se može dijagnosticirati pomoću testa virtualne stvarnosti 10-tak godina prije njenog početka. Naime, pokazalo se da se osobe koje imaju veći genetski rizik od Alzheimerove bolesti mogu prepoznati po njihovoj izvedbi na testu virtualne stvarnosti.