Izgleda da osobe starije životne dobi koje imaju određene probleme s pamćenjem i razmišljanjem mogu pomoću tjelovježbe spriječiti pogoršanje problema, ukazuje novo istraživanje u kojem je sudjelovalo 70 ispitanika prosječne dobi od 74 godine. U istraživanje su bile uključene osobe koje su imale vaskularna kognitivna oštećenja koja predstavljaju drugi najčešći uzrok demencije nakon Alzheimerove bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u Nizozemskoj na oko 6.000 ispitanika, čini se da postoji povezanost između naglih padova arterijskog krvnog tlaka nakon ustajanja, stanja koje je poznato kao ortostatska hipotenzija, i povećanog rizika od demencije.

Povišeni krvni tlak (hipertenzija), osobito u srednjim godinama, može povećati rizik od demencije, upozorava u svom novom priopćenju American Heart Association. Inače, od demencije boluje oko 30 do 40 milijuna ljudi širom svijeta, a očekuje se da će se do 2050. godine taj broj utrostručiti.

Prema prvim rezultatima II. faze kliničkih ispitivanja lijek aducanumab se pokazao uspješnim u uklanjanju amiloidnih plakova iz mozga koji su karakteristični za Alzheimerovu bolest. Iako spomenuti rezultati znače prekretnicu u liječenju Alzheimerove bolesti, znanstvenici su oprezni obzirom da se lijek aducanumab nalazi u ranoj fazi kliničkih ispitivanja.

Osobe starije životne dobi koje vrlo malo ili uopće ne vježbaju imaju 50 posto veći rizik od demencije u odnosu na svoje vršnjake koji redovito prakticiraju fizičke aktivnosti umjerenog ili jakog intenziteta, ukazuje nova studija provedena na oko 3.700 ispitanika u dobi od 60 ili više godina. Umjerena fizička aktivnost može uključivati brzo hodanje, sporiju vožnju biciklom, plesanje ili rad u vrtu.

Prema rezultatima novog istraživanja u kojem je sudjelovalo 700 žena, izgleda da su žene starije životne dobi koje uzimaju dodatke kalcija kako bi prevenirale osteoporozu izložene dvostruko većem riziku od razvoja demencije. To posebice vrijedi za žene koje imaju oslabljeni protok krvi u mozgu, cerebrovaskularnu bolest, poput moždanog udara.

Primjena duboke moždane stimulacije (DBS) kod pacijenata s blagim oblikom Alzheimerove bolesti može povećati moždani metabolizam glukoze te u nekih pacijenata usporiti kognitivno propadanje, ukazuje nova studija.

Poznato je da su osobe s poremećajem srčanog ritma znanim kao fibrilacija atrija izložene većem riziku od razvoja demencije, no nova studija je pokazala da ukoliko one uzimaju i antitrombotik varfarin, tada je rizik od demencije još i veći.

Istraživanje provedeno u Nizozemskoj na više od 3.300 ispitanika u dobi od 55 i više godina, pokazalo je da u nekim slučajevima pogoršanje simptoma depresije u starijih osoba, može ukazivati na ranu fazu demencije.

Rezultati istraživanja provedenog u Danskoj ukazuju da bi rozaceja (rosacea) mogla biti povezana s većim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti. No, oboljeli od rozaceje ne bi trebali previše brinuti zbog toga jer činjenica da netko ima rozaceju ne znači automatski da će oboljeti i od Alzheimerove bolesti.