Oštećenje genetskog materijala mitohondrija, mitohondrijske DNA ili skraćeno mtDNA, može dovesti do bolesti poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, amiotrofične lateralne skleroze (ALS), kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Takva oštećenja također ubrzavaju proces starenja. Međutim, stanice su normalno sposobne prepoznati takvu štetu i reagirati.

Izgleda, da je zatajenje srca povezano sa značajnim smanjenjem kognitivnih sposobnosti u vrijeme dijagnoze, ukazuje nova studija. Globalna kognicija i izvršno funkcioniranje također su se brže smanjivali tijekom godina nakon dijagnoze zatajenja srca, jer su ljudi s tim stanjem mentalno starili za 10 godina u samo sedam godina od dijagnoze zatajenja srca.

Ljudi s niskim razinama lipoproteinskog kolesterola niske gustoće (LDL-C) u krvi imaju manji rizik od demencije, uključujući niži rizik od demencije povezane s Alzheimerovom bolešću, pokazuje nova studija.

Novorazvijeni krvni test za Alzheimerovu bolest ne samo da pomaže u dijagnozi neurodegenerativnog stanja, već također pokazuje koliko je napredovalo, sugeriraju rezultati nove studije.

Novo istraživanje pokazuje da prisutnost fibrilacije atrija povećava rizik od buduće demencije za 21% kod pacijenata s dijagnozom fibrilacije atrija mlađih od 70 godina i rizik od demencije s ranim početkom za 36%. Povezanost je bila jača kod mlađih odraslih osoba, a izgubljena je kod starijih osoba u dobi od 70 i više godina.

Rezultati nove studije pokazuju da bilo koji oblik vježbanja može značajno potaknuti rad mozga i pamćenje kod djece, odraslih i starijih osoba. Naime, pokazalo se, da redovita tjelovježba poboljšava opću kogniciju, pamćenje i izvršnu funkciju kod zdravih pojedinaca i onih s kliničkim stanjima, potvrđujući tjelovježbu kao ključnu, uključivu aktivnost za optimizaciju kognitivnog zdravlja.

Eksperimentalni lijek gantenerumab koji čisti amiloid beta (Aβ) iz mozga smanjuje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti za 50% među skupinom od 22 osobe s genetskim mutacijama koje gotovo jamče da će na kraju razviti bolest mozga, pokazuje nova studija.

Za starije osobe pospanost tijekom dana mogla bi značiti da su pod povećanim rizikom od demencije, sugerira nova studija. Naime, pokazalo se, da su žene u 80-ima imale dvostruki rizik od demencije ako su iskusile sve veću dnevnu pospanost tijekom posljednjih pet godina.

Iako je upravljanje simptomima primarni pristup trenutnom liječenju Alzheimerove bolesti, lijekovi koji se često koriste ne zaustavljaju napredovanje bolesti unatoč poboljšanju kognitivnih ishoda. Sve se više smatra da pristupi prehrani smanjuju rizik od razvoja bolesti, pri čemu je fokus na kefiru zbog bogatstva bioaktivnih spojeva.

Rezultati nove studije otkrivaju da starije odrasle osobe koje održavaju dobro kardiovaskularno zdravlje pokazuju manje znakova degeneracije mozga - što nudi nadu za sprječavanje demencije i Alzheimerove bolesti.