Neispravno uklanjanje otpada u mozgu moglo bi doprinijeti demenciji, tvrdi nova studija. Oštećeno kretanje cerebrospinalne tekućine - bistre tekućine koja štiti i čisti mozak - ukazuje na rizik od demencije kod ljudi kasnije u životu. Čini se da su ovi problemi s uklanjanjem otpada povezani s čimbenicima rizika za zdravlje srca koji oštećuju krvne žile u mozgu.

Novo istraživanje UCLA Health identificiralo je gen povezan sa spolnim kromosomom koji potiče upalu u ženskom mozgu, nudeći uvid u to zašto su žene nesrazmjerno pogođene stanjima poput Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, kao i potencijalnu metu za intervenciju.

Rezultati nove studije pokazali su, da su kognitivne sposobnosti onih koji su prestali pušiti značajno manje pale nego kod pušača u šest godina nakon prestanka pušenja. Za verbalnu tečnost, stopa pada se otprilike prepolovila, dok se za pamćenje usporila za 20%.

Traumatske ozljede mozga kod starijih osoba povezane su s novim slučajevima demencije, korištenjem usluga kućne njege i prijemom u dugotrajnu skrb, tvrdi novo istraživanje. Inače, jedan od najčešćih razloga za traumatsku ozljedu mozga u starijoj odrasloj dobi je pretrpljeni pad, što se često može spriječiti.

Ljudi koji loše spavaju imaju veću vjerojatnost od drugih da imaju mozak koji izgleda stariji nego što zapravo jest, a povećana upala u tijelu može djelomično objasniti ovu povezanost.

Novo istraživanje pokazuje da ljudi s višim razinama proteina albumina u urinu imaju povećan rizik od razvoja demencije. Iako dob ostaje najveći faktor rizika za razvoj demencije, sve više studija pokazuje da bolesti u drugim dijelovima tijela, poput bubrega, također mogu utjecati na mozak.

Konzumiranje bilo koje količine alkohola vjerojatno povećava rizik od demencije, sugerira najveća kombinirana opservacijska i genetska studija do sada. Naime, čak ni lagano pijenje - za koje se općenito smatra da je zaštitno, na temelju opservacijskih studija - vjerojatno neće smanjiti rizik, koji raste usporedno s količinom konzumiranog alkohola.

Suvremeni način života i promjene u prehrani značajno su povećali konzumaciju hrane s visokim udjelom masti, što je doprinijelo naglom porastu prevalencije pretilosti, dijabetesa i metaboličkih poremećaja. Nadalje, prehrana s visokim udjelom masti (HFD) povezana je s kognitivnim oštećenjima i neurodegeneracijom te je dokazano da pogoršava patologiju Alzheimerove bolesti.

Novo istraživanje pokazuje da gledanje televizije više od 4 sata dnevno povećava rizik od kognitivnog oštećenja i može biti povezano s demencijom. Demencija je stanje povezano sa starenjem, karakterizirano smanjenim kognitivnim funkcioniranjem i povezanim funkcionalnim oštećenjem.

Neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti karakterizira progresivni gubitak neurona. Rezultirajući iscrpljujući simptomi, poput gubitka pamćenja i kognitivnih funkcija te motoričkog oštećenja, mogu značajno smanjiti kvalitetu života pacijenata, ograničavajući ih na cjelodnevnu njegu.