Neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti karakterizira progresivni gubitak neurona. Rezultirajući iscrpljujući simptomi, poput gubitka pamćenja i kognitivnih funkcija te motoričkog oštećenja, mogu značajno smanjiti kvalitetu života pacijenata, ograničavajući ih na cjelodnevnu njegu.

Osobe s kroničnom nesanicom (insomnijom) mogu iskusiti brži pad pamćenja i sposobnosti razmišljanja kako stare, uz promjene na mozgu koje se mogu vidjeti na snimkama, nego osobe koje nemaju kroničnu nesanicu, pokazuje nova studija.

Vjerojatnost razvoja demencije snažno je povezana s brojem istodobnih poremećaja mentalnog zdravlja, rastući od dvostruko veće za jedan poremećaj do 11 puta veće za četiri ili više poremećaja, otkriva novo istraživanje.

Rani dokazi pokazuju da dnevna suplementacija kreatinom može pomoći pacijentima s Alzheimerovom bolešću da očuvaju snagu i veličinu mišića, pokazuje nova studija.

Znanstvenici su otkrili moguću molekularnu vezu između onečišćenja zraka i povećanog rizika od razvoja demencije s Lewyjevim tjelešcima. Studija se temelji na desetljeću istraživanja koja povezuju izloženost onečišćenju zraka finim česticama (PM2.5) - od industrijske aktivnosti, paljenja u stambenim objektima, šumskih požara i ispušnih plinova vozila - s većim rizikom od razvoja ovih bolesti.

Od kestena do manuke, vrste meda pokazuju neuroprotektivnu moć u laboratorijskim studijama protiv Alzheimerove bolesti, no znanstvenici naglašavaju da samo ljudska ispitivanja mogu otkriti koristi u stvarnom svijetu.

Rezultati nove studije sugeriraju da mediteranska prehrana može pomoći u smanjenju rizika od demencije. Naime, studija je otkrila da su ljudi s najvećim genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest imali više koristi od mediteranske prehrane, pokazujući veće smanjenje rizika od demencije u usporedbi s onima s nižim genetskim rizikom.

Izgleda da, hemoglobin, protein poznat po tome što prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama, ima i potencijalno revolucionarnu, antioksidativnu ulogu u mozgu, pokazuje nova studija.

Intervencije u načinu života poboljšavaju kognitivne funkcije kod starijih osoba u riziku od kognitivnog pada i demencije, sa značajnom koristi uočenom kod strukturirane intervencije, pokazuje nova studija.

Novo istraživanje otkriva da se iscrpljivanje litija u mozgu događa rano u Alzheimerovoj bolesti i potiče napredovanje bolesti. Također, pokazalo se, da smanjeni endogeni litij doprinosi ranim patološkim promjenama u progresiji bolesti, dok obnavljanje razine litija litijevim orotatom sprječava oštećenje mozga i gubitak pamćenja u mišjim modelima, što sugerira potencijalnu preventivnu i terapijsku strategiju za Alzheimerovu bolest.