Rezultati nove studije pokazali su, da su se vrijednosti biomarkera Alzheimerove bolesti u krvi povećavale do 95% brže kod osoba s pretilošću nego kod osoba koje nisu pretile.
Novo istraživanje među starijim odraslim osobama sa sleep apnejom otkriva da je verbalno pamćenje značajno lošije kod žena, ali ne i kod muškaraca, koji također imaju i nesanicu (insomniju).
Pregled studija potvrđuje da čaj, posebno zeleni čaj, igra ključnu ulogu u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, dijabetesa i određenih vrsta raka. Neuroprotektivni učinci čaja, sposobnost smanjenja gubitka mišićne mase kod starijih osoba te njegova protuupalna i antimikrobna djelovanja dodatno ističu njegova potencijalna svojstva koja promiču zdravlje.
Novi predklinički dokazi pokazuju da aminokiselina arginin smanjuje toksične amiloidne strukture i ublažava poremećaje u ponašanju u modelima Alzheimerove bolesti, ističući potencijalni terapijski put koji sada zahtijeva pažljivu procjenu doze i sigurnosti kod ljudi.
Rezultati nove studije pokazuju da ostanak aktivnim u srednjoj i kasnoj životnoj dobi ima snažan utjecaj na dugoročno zdravlje mozga i može značajno smanjiti rizik od demencije.
Novi znanstveni pregled otkriva molekularne mreže koje leže u osnovi najmoćnijih spojeva kave, pokazujući kako ovo svakodnevno piće može smanjiti rizik od bolesti putem svojih koordiniranih antioksidativnih, protuupalnih i neuroprotektivnih učinaka.
Sve više dokaza povezuje funkciju skeletnih mišića s kognitivnim zdravljem. Sada nova studija pruža dokaze da ključ borbe protiv Alzheimerove bolesti možda leži ne samo u mozgu, već i u našim mišićima. U središtu ovog novog otkrića je katepsin B (Ctsb), proteza koju mišići oslobađaju tijekom vježbanja, a koja može utjecati na funkciju pamćenja.
Hipertenzija oštećuje krvne žile, neurone i bijelu tvar u mozgu mnogo prije nego što stanje uzrokuje mjerljiv porast krvnog tlaka, tvrdi nova studija. Promjene pomažu objasniti zašto je hipertenzija glavni faktor rizika za razvoj kognitivnih poremećaja, poput vaskularnog kognitivnog oštećenja i Alzheimerove bolesti.
Ljudi sa znakovima oštećenja srca tijekom srednje životne dobi imaju veću vjerojatnost da će razviti demenciju u kasnijoj životnoj dobi, pokazuju rezultati nove studije.
Znanstvenici su identificirali zasebnu populaciju neuroprotektivnih mikroglija koje bi mogle ukazivati na novi terapijski pristup Alzheimerovoj bolesti. Naime, pokazalo se, da mikroglija koja ima smanjenu ekspresiju transkripcijskog faktora nazvanog PU.1, a koja također ima koekspresiju limfoidnog receptora CD28, djeluje na ograničavanje neuroinflamacije i usporavanje nakupljanja amiloidnih plakova i širenja neurotoksičnog tau proteina u mozgu, glavnih obilježja Alzheimerove patologije.
