Novo istraživanje pronašlo je vezu između određenih faktora rizika za krvne žile u srednjoj životnoj dobi - posebno visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pušenja - i rizika za demenciju.
Američki znanstvenici su otkrili kako protein BACE1 dugo povezivan s Alzheimerovom bolešću pomaže širenju raka pluća u mozak – otkriće koje daje nadu da bi se postojeći lijekovi za Alzheimerovu bolest mogli prenamijeniti u sprječavanju širenja raka.
Gama-aminomaslačna kiselina (GABA), aminokiselina je koja funkcionira kao glavni inhibitorni neurotransmiter koji može djelovati na mozak kako bi usporio ili zaustavio prijem određenih signala u mozak, što dovodi do mirnijeg i opuštenijeg stanja. Niske razine GABA u mozgu povezane su s neurološkim poremećajima i bolestima poput depresije, Alzheimerove bolesti ili epilepsije.
Novo istraživanje otkrilo je snažnu vezu između noćnog srčanog ritma i budućih zdravstvenih stanja, čak i kod osoba bez očitih problema sa spavanjem. Naime, pokazalo se, da varijabilnost otkucaja srca tijekom spavanja može poslužiti kao snažan rani znak upozorenja na buduća zdravstvena stanja, uključujući moždani udar, depresiju i kognitivnu disfunkciju.
Lijek za dijabetes tirzepatid nudi obećavajući terapijski put za Alzheimerovu bolest ciljajući i periferne i centralne mehanizme, pokazuje nova studija. Smanjuje sistemsku upalu, ispravlja inzulinsku rezistenciju u mozgu, potiče autofagiju i poboljšava sinaptičko zdravlje. Ovi multifaktorski učinci istovremeno djeluju na metaboličke i neurodegenerativne komponente bolesti.
Nova studija pronašla je jasnu vezu između sastava crijevnog mikrobioma i rizika od kognitivnog oštećenja (RCI) kod odraslih, naglašavajući složenu ulogu koju i biologija i društvene odrednice - poput nesigurnosti hrane - igraju u zdravlju mozga.
Znanstvenici su otkrili neinvazivnu metodu za poboljšanje prirodnog sustava odvodnje otpada u mozgu - otkriće koje bi moglo otvoriti nove putove za rješavanje neuroloških poremećaja povezanih sa starenjem.
Prema rezultatima novog istraživanja, jednostavan krvni test mogao bi revolucionirati rano otkrivanje Alzheimerove bolesti, nudeći manje invazivan i vrlo točan alat za identifikaciju osoba u riziku prije pojave simptoma Alzheimerove bolesti.
Brazilski znanstvenici uspjeli su na životinjskom modelu pokazati da proces inzulinske rezistencije u mozgu utječe i na Alzheimerovu bolest i na epilepsiju te da bi mogao biti povezujući faktor između te dvije bolesti.
Novo istraživanje otkriva da se osobe s herpes simpleks virusom tip 1 (HSV-1) suočavaju s većom vjerojatnošću od razvoja Alzheimerove bolesti i sugerira da bi antivirusni lijekovi mogli pomoći u smanjenju tog rizika.
