Izgleda da netraumatska intrakranijalna krvarenja, ili moždana krvarenja uzrokovana puknućem krvne žile u mozgu, udvostručuju rizik od razvoja demencije kasnije u životu, sugeriraju rezultati nove studije.
Novo istraživanje otkrilo je jasne dokaze da promjene u orkestraciji dinamike oksigenacije mozga i funkcije neurona kod Alzheimerove bolesti doprinose neurodegeneraciji. Stoga se može pretpostaviti da je Alzheimerova bolest rezultat toga što se mozak ne hrani na odgovarajući način putem krvnih žila.
Rezultati nove studije pokazali su da COVID-19 može ubrzati promjene mozga povezane s Alzheimerovom bolešću, čak i kod osoba s blagim infekcijama. Uočene promjene u biomarkerima plazme ukazuju na potencijalni dugoročni učinak na zdravlje mozga.
Starije odrasle osobe čiji se kolesterol s vremenom mijenja mogu imati veću vjerojatnost da će razviti demenciju nego osobe čiji je kolesterol stabilan, bez obzira na stvarnu razinu kolesterola, ukazuje nova studija.
Redovita aerobna tjelovježba mogla bi značajno smanjiti markere bolesti povezane s Alzheimerovom bolešću, pokazalo je novo istraživanje. Smatra se, da ovi rezultati pružaju novu nadu u borbi protiv ovog devastirajućeg poremećaja.
Konzumacija crvenog mesa utvrđen je faktor rizika za kronična stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2. No, nova studija otkrila je da jedenje većih količina crvenog mesa, osobito u prerađenom obliku, također povećava rizik od demencije.
Miristamid, amid masne kiseline koji se nalazi u siru Camembert, poboljšava kognitivnu funkciju i razine moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), nudeći potencijalne uvide u borbu protiv kognitivnog propadanja, ukazuje nove studija.
Američki znanstvenici s University of Pittsburgh otkrili su iznenađujuću vezu između Alzheimerove bolesti i herpes simplex virusa-1 (HSV-1), sugerirajući da bi virusne infekcije mogle imati ulogu u ovoj bolesti.
