Novo istraživanje pokazuje da ljudi s višim razinama proteina albumina u urinu imaju povećan rizik od razvoja demencije. Iako dob ostaje najveći faktor rizika za razvoj demencije, sve više studija pokazuje da bolesti u drugim dijelovima tijela, poput bubrega, također mogu utjecati na mozak.

Konzumiranje bilo koje količine alkohola vjerojatno povećava rizik od demencije, sugerira najveća kombinirana opservacijska i genetska studija do sada. Naime, čak ni lagano pijenje - za koje se općenito smatra da je zaštitno, na temelju opservacijskih studija - vjerojatno neće smanjiti rizik, koji raste usporedno s količinom konzumiranog alkohola.

Suvremeni način života i promjene u prehrani značajno su povećali konzumaciju hrane s visokim udjelom masti, što je doprinijelo naglom porastu prevalencije pretilosti, dijabetesa i metaboličkih poremećaja. Nadalje, prehrana s visokim udjelom masti (HFD) povezana je s kognitivnim oštećenjima i neurodegeneracijom te je dokazano da pogoršava patologiju Alzheimerove bolesti.

Novo istraživanje pokazuje da gledanje televizije više od 4 sata dnevno povećava rizik od kognitivnog oštećenja i može biti povezano s demencijom. Demencija je stanje povezano sa starenjem, karakterizirano smanjenim kognitivnim funkcioniranjem i povezanim funkcionalnim oštećenjem.

Neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti karakterizira progresivni gubitak neurona. Rezultirajući iscrpljujući simptomi, poput gubitka pamćenja i kognitivnih funkcija te motoričkog oštećenja, mogu značajno smanjiti kvalitetu života pacijenata, ograničavajući ih na cjelodnevnu njegu.

Osobe s kroničnom nesanicom (insomnijom) mogu iskusiti brži pad pamćenja i sposobnosti razmišljanja kako stare, uz promjene na mozgu koje se mogu vidjeti na snimkama, nego osobe koje nemaju kroničnu nesanicu, pokazuje nova studija.

Vjerojatnost razvoja demencije snažno je povezana s brojem istodobnih poremećaja mentalnog zdravlja, rastući od dvostruko veće za jedan poremećaj do 11 puta veće za četiri ili više poremećaja, otkriva novo istraživanje.

Rani dokazi pokazuju da dnevna suplementacija kreatinom može pomoći pacijentima s Alzheimerovom bolešću da očuvaju snagu i veličinu mišića, pokazuje nova studija.

Znanstvenici su otkrili moguću molekularnu vezu između onečišćenja zraka i povećanog rizika od razvoja demencije s Lewyjevim tjelešcima. Studija se temelji na desetljeću istraživanja koja povezuju izloženost onečišćenju zraka finim česticama (PM2.5) - od industrijske aktivnosti, paljenja u stambenim objektima, šumskih požara i ispušnih plinova vozila - s većim rizikom od razvoja ovih bolesti.

Od kestena do manuke, vrste meda pokazuju neuroprotektivnu moć u laboratorijskim studijama protiv Alzheimerove bolesti, no znanstvenici naglašavaju da samo ljudska ispitivanja mogu otkriti koristi u stvarnom svijetu.