Teški metali, uključujući olovo, kadmij, živu i mangan, sveprisutni su u okolišu i mogu ući u pluća i krvotok gutanjem hrane ili vode te udisanjem onečišćenog zraka. Izloženost ovim teškim metalima može izazvati upalu i oksidativni stres, što zauzvrat može uzrokovati oštećenje pluća i preranu smrt.

Godišnje doba rođenja, a posebno rođenje u jesen ili zimu, povezuje se s alergijskim rinitisom i astmom u Finskoj, pokazuje nova studija. Suprotno tome, rođenje tijekom ljeta povezano je s najmanjom učestalošću astme i alergijskog rinitisa.

Prakticiranje aerobnih vježbi umjerenog i snažnog intenziteta povezano je s poboljšanjima kvalitete života povezane s astmom i boljom kontrolom astme, ukazuju rezultati nedavno objavljene studije.

Prethodna istraživanja pokazuju da mastociti, vrsta imunoloških stanica koje se nalaze u tkivima u cijelom tijelu, uzrokuju upalu tijekom napadaja astme, izazivajući simptome kao što su problemi s disanjem i sužavanje dišnih puteva.

Novo istraživanje sugerira da se odrasle osobe koje prakticiraju vaping suočavaju s više nego utrostručenim izgledima za razvoj astme relativno rano u životu. Inače, od ranije je poznato da je pušenje povezano s povećanim rizikom od astme.

Prema rezultatima nove studije, veći unos cinka hranom povezan je sa smanjenim rizikom od astme kod djece i adolescenata s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću, naglašavajući potencijalnu ulogu cinka u smanjenju rizika od astme među djecom i adolescentima.

Kod astme, stezanje mišića oko bronha uzrokuje oštećenje dišnih putova stiskanjem i uništavanjem epitelnih stanica, što potiče upalu dišnih putova i proizvodnju sluzi koja je često povezana s napadajem astme. Rezultati upućuju na to da bi sprječavanje mehaničkih oštećenja uzrokovanih napadajem astme, umjesto liječenja samo njegovih pratećih simptoma, moglo otvoriti put terapijama koje zaustavljaju cijeli upalni ciklus astme.

Promjene u okolišu poput onečišćenja zraka i industrijaliziranih životnih navika uzrokuju poremećaje imunološkog sustava, što dovodi do alergijskih bolesti. Alergijski poremećaji uglavnom se javljaju u dječjoj dobi i negativno utječu na kvalitetu života. Stoga je prepoznavanje i upravljanje čimbenicima rizika za alergijske bolesti ključno. Prehrana, vježbanje, genetski čimbenici, klimatske promjene, zagađenje i izloženost kemikalijama identificirani su kao čimbenici rizika.

Izlaganje fetusa opioidima može promijeniti djetetov imunološki sustav, izazivajući porast rizika od ekcema i astme u ranom djetinjstvu, pokazuje novo istraživanja.

Astma, prevladavajuća kronična upalna bolest dišnih putova, često počinje u ranom djetinjstvu. Njena je patofiziologija složena i pod utjecajem genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika. Crijevna mikrobiota, ključna u razvoju imunološkog sustava, povezana je s astmom, alergijama i drugim imunološki posredovanim kroničnim bolestima. Unatoč tome, istraživanja su prvenstveno usredotočena na crijevne bakterije, ostavljajući ulogu crijevnih virusa, osobito bakteriofaga, manje istraženom.