Astma, prevladavajuća kronična upalna bolest dišnih putova, često počinje u ranom djetinjstvu. Njena je patofiziologija složena i pod utjecajem genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika. Crijevna mikrobiota, ključna u razvoju imunološkog sustava, povezana je s astmom, alergijama i drugim imunološki posredovanim kroničnim bolestima. Unatoč tome, istraživanja su prvenstveno usredotočena na crijevne bakterije, ostavljajući ulogu crijevnih virusa, osobito bakteriofaga, manje istraženom.

Upotreba elektroničkih cigareta povezana je s većim rizikom od astme kod adolescenata koji nikada nisu pušili konvencionalne duhanske proizvode, ukazuju rezultati nove studije.

Prema rezultatima nove studije, ljudi s niskom razinom vitamina K u krvi imaju veću vjerojatnost da će imati lošu funkciju pluća i da će reći da pate od astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i piskanja.

Prema rezultatima nove studije, alergija na hranu u djetinjstvu, bez obzira na to je li se riješila ili ne, povezana je s poremećajima funkcije pluća i astmom u dobi od 6 godina.

Omega-3 masne kiseline, kojih ima u izobilju u ribi i dodacima ribljeg ulja, čine se obećavajućim za održavanje zdravlja pluća, prema novim dokazima iz velike studije.

Prema rezultatima nove studije, izgleda da je prijevremeni porod čimbenik rizika za astmu i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) u odrasloj dobi.

Prema nedavno objavljenoj studiji, ljudi s astmom imaju veću vjerojatnost da će razviti rak, osobito oni koji ne koriste inhalacijske steroide. Rizik od raka bio je povećan za 9 od 13 karcinoma kod pacijenata s astmom koji nisu koristili inhalacijske steroide, ali samo za 2 od 13 karcinoma kod pacijenata s astmom koji su koristili inhalacijske steroide, što ukazuje na zaštitni učinak upotrebe inhalacijskih steroida protiv raka.

Djeca s dijagnosticiranom astmom bila su u znatno većem riziku od razvoja anksioznosti, pokazalo je istraživanje koje su proveli australski znanstvenici s University of Queensland.

Rizik od astme je povećan za osobe s lošim obrascima spavanja, što dovodi do veće genetske osjetljivosti, ukazuju rezultati nove studije koja je uključivala 455.405 ispitanika u dobi od 38 do 73 godine.

Problemi s disanjem među najčešćim su problemima koje prijevremeno rođena djeca imaju nakon rođenja. Nova studija na više od 2,6 milijuna ljudi iz Finske i Norveške pokazuje da se takvi problemi mogu protezati barem do srednje dobi. Studija je pokazala da prijevremeno rođena djeca imaju veću vjerojatnost da će u odrasloj dobi imati astmu ili kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB).