Novo istraživanje sugerira da se odrasle osobe koje prakticiraju vaping suočavaju s više nego utrostručenim izgledima za razvoj astme relativno rano u životu. Inače, od ranije je poznato da je pušenje povezano s povećanim rizikom od astme.
Prema rezultatima nove studije, veći unos cinka hranom povezan je sa smanjenim rizikom od astme kod djece i adolescenata s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću, naglašavajući potencijalnu ulogu cinka u smanjenju rizika od astme među djecom i adolescentima.
Kod astme, stezanje mišića oko bronha uzrokuje oštećenje dišnih putova stiskanjem i uništavanjem epitelnih stanica, što potiče upalu dišnih putova i proizvodnju sluzi koja je često povezana s napadajem astme. Rezultati upućuju na to da bi sprječavanje mehaničkih oštećenja uzrokovanih napadajem astme, umjesto liječenja samo njegovih pratećih simptoma, moglo otvoriti put terapijama koje zaustavljaju cijeli upalni ciklus astme.
Promjene u okolišu poput onečišćenja zraka i industrijaliziranih životnih navika uzrokuju poremećaje imunološkog sustava, što dovodi do alergijskih bolesti. Alergijski poremećaji uglavnom se javljaju u dječjoj dobi i negativno utječu na kvalitetu života. Stoga je prepoznavanje i upravljanje čimbenicima rizika za alergijske bolesti ključno. Prehrana, vježbanje, genetski čimbenici, klimatske promjene, zagađenje i izloženost kemikalijama identificirani su kao čimbenici rizika.
Astma, prevladavajuća kronična upalna bolest dišnih putova, često počinje u ranom djetinjstvu. Njena je patofiziologija složena i pod utjecajem genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika. Crijevna mikrobiota, ključna u razvoju imunološkog sustava, povezana je s astmom, alergijama i drugim imunološki posredovanim kroničnim bolestima. Unatoč tome, istraživanja su prvenstveno usredotočena na crijevne bakterije, ostavljajući ulogu crijevnih virusa, osobito bakteriofaga, manje istraženom.
Upotreba elektroničkih cigareta povezana je s većim rizikom od astme kod adolescenata koji nikada nisu pušili konvencionalne duhanske proizvode, ukazuju rezultati nove studije.
Prema rezultatima nove studije, ljudi s niskom razinom vitamina K u krvi imaju veću vjerojatnost da će imati lošu funkciju pluća i da će reći da pate od astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i piskanja.
Prema rezultatima nove studije, alergija na hranu u djetinjstvu, bez obzira na to je li se riješila ili ne, povezana je s poremećajima funkcije pluća i astmom u dobi od 6 godina.
Omega-3 masne kiseline, kojih ima u izobilju u ribi i dodacima ribljeg ulja, čine se obećavajućim za održavanje zdravlja pluća, prema novim dokazima iz velike studije.
