Hepatitis C

Do prije nepunih desetak godina, u svijetu, i u nas, u Hrvatskoj, liječenje bolesnika s kroničnom  infekcijom virusom hepatitisa C (HCV) provodilo se primjenom pegiliranog interferona i ribavirina. Ovakav oblik liječenja imao je polovičan uspjeh, a bolesnici su bili izloženi čestim i teškim nuspojavama. Zaista, prave, gotovo "revolucionarne" promjene u liječenju nastale su tek primjenom suvremenih antivirusnih izravno djelujućih lijekova (DAA).

Infekcija virusom hepatitisa C (HCV) predstavlja ozbiljan globalan javnozdravstveni problem od kojeg boluje oko četiri milijuna ljudi u Europi, a procjenjuje se da će oko 20 posto kronično zaraženih osoba razviti cirozu jetre tijekom idućih 20 godina. Prevalencija HCV-infekcije u srednjoj i istočnoj Europi kreće se od 0,9 do 1,7%. U Hrvatskoj se procjenjuje da je prevalencija anti-HCV pozitivnosti u općoj populaciji 0,9%. Liječenjem oboljelih od hepatitisa C u Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše se bave infektolozi KBC-a Split. Stoga smo zamolili prof. dr. sc. Borisa Lukšića, predstojnika Klinike za infektologiju KBC-a Split, da nam nešto više kaže o tom javnozdravstvenom problemu u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj.

Neprepoznate i neliječene kronične bolesti jetre najčešće dovode do terminalne bolesti jetre, ciroze. U Europskoj uniji (EU) više od 29 milijuna ljudi boluje od kroničnih bolesti jetre. S progresijom portalne hipertenzije i razvojem komplikacija, ciroza jetre iz kompenzirane faze prelazi u dekompenziranu i/ili u razvoj primarnog tumora jetre, hepatocelularnog karcinoma (HCC). Najčešći uzroci kroničnih bolesti jetre u Europskoj uniji, uključivo i Republiku Hrvatsku (RH), jesu alkoholna bolest (25-45%), hepatitis C (30-35%), hepatitis B (10-20%) i nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD).