Izgleda da analiza sadržaja koji se nalazi na površini jezika može pomoći u ranom otkrivanju Parkinsonove bolesti, što ukazuje na uključenost mikrobnih zajednica i metaboličkih spojeva u patogenezu bolesti.
Prema rezultatima nove studije inhibicija enzima LRRK2 mogla bi kod Parkinsonove bolesti uzrokovane jednom genetskom mutacijom stabilizirati napredovanje simptoma ako se pacijenti mogu dovoljno rano identificirati. Inače, najraniji simptomi Parkinsonove bolesti počinju oko 15 godina prije nego što netko primijeti tremor.
Ljudi koji jedu više ultra prerađene hrane imaju veću vjerojatnost da će imati rane znakove Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji jedu vrlo malo ultra prerađene hrane, pokazuje nova studija.
Rezultati nove studije otkrili su da mrežnica ljudi s Parkinsonovom bolešću drugačije reagira na svjetlosne podražaje nego kod zdravih ljudi. Parkinsonova bolest se obično dijagnosticira kada se osoba obrati liječniku zbog motoričkih problema poput tremora. Do tada je bolest prisutna već nekoliko godina, a zahvaćeni neuroni već su uključeni u nepovratni degenerativni proces. Stoga je važno pronaći biomarkere koji otkrivaju Parkinsonovu bolest u ranoj fazi bolesti.
Izgleda da uobičajeni lijekovi poput acetilsalicilatne kiseline, ibuprofena, statina i beta blokatora usporavaju napredovanje Parkinsonove bolesti, sugeriraju rezultati nove studije.
Znanstvenici su razvili brzi, neinvazivni test krvi koji može detektirati Parkinsonovu bolest puno prije prve pojave simptoma Parkinsonove bolesti. Mjerenjem fragmenata RNA koji odražavaju patologiju mozga, test nudi novu nadu za ranu dijagnozu i ciljanu intervenciju.
Mali protein, alfa-sinuklein, uključen u neurodegeneraciju koja dovodi do Parkinsonove bolesti također pokreće vrstu raka kože poznatog kao melanom, otkrilo je novo istraživanje.
Izgleda da skupina proteina povezanih s Parkinsonovom bolešću i amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS) djeluju kao čuvari mitohondrija, malih organela ili podjedinica unutar stanice koje stvaraju i pohranjuju energiju, a nalaze se u gotovo svim biljkama i životinjama.
Oštećenje genetskog materijala mitohondrija, mitohondrijske DNA ili skraćeno mtDNA, može dovesti do bolesti poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, amiotrofične lateralne skleroze (ALS), kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Takva oštećenja također ubrzavaju proces starenja. Međutim, stanice su normalno sposobne prepoznati takvu štetu i reagirati.
Rezultati nove studije pokazuju da bilo koji oblik vježbanja može značajno potaknuti rad mozga i pamćenje kod djece, odraslih i starijih osoba. Naime, pokazalo se, da redovita tjelovježba poboljšava opću kogniciju, pamćenje i izvršnu funkciju kod zdravih pojedinaca i onih s kliničkim stanjima, potvrđujući tjelovježbu kao ključnu, uključivu aktivnost za optimizaciju kognitivnog zdravlja.
