Kofein se povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, no nova studija ukazuje da kava možda nije najbolji izbor za ljude kojima je već dijagnosticiran ovaj poremećaj. Naime, čini se da konzumacija kofeina otupljuje sposobnost mozga da koristi dopamin, neurotransmiter koji leži u srcu simptoma Parkinsonove bolesti.

I upalna bolest crijeva (IBD) i Parkinsonova bolest (PD) kronična su upalna stanja, a neki znanstvenici pretpostavljaju zajednički put za oboje koji uključuje gen LRRK2. Nedavna studija ispitala je rijetke varijante gena pronađene kod ljudi s oba ova stanja u pokušaju da se identificiraju genetske podloge koje su im zajedničke.

Obilježje Parkinsonove bolesti je agregacija α-sinukleina, za koji se smatra da se širi između neurona i doprinosi patogenezi Parkinsonove bolesti. Jedna od prvih terapijskih opcija za ciljanje agregiranog α-sinukleina bilo je monoklonsko protutijelo prasinezumab, koje je ispitivano u kliničkim ispitivanjima faze II među pacijentima s ranim stadijem Parkinsonove bolesti koji su bili dio studije PASADENA.

Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest, sa simptomima koji uključuju drhtanje u mirovanju, bradikineziju i ukočenost. Obično se ovi simptomi javljaju nekoliko godina prije dijagnoze Parkinsonove bolesti, s kognitivnim oštećenjem i gastrointestinalnim problemima koji prethode motoričkim simptomima.

U razvoju Parkinsonove bolesti (PD), promjene koje će dovesti do neurodegeneracije odvijaju se u mozgu mnogo prije nego što pacijenti pokažu bilo kakve simptome. No bez testa koji može otkriti te promjene, teško je rano intervenirati kako bi se učinkovitije usporilo napredovanje bolesti.

Izgleda da je Parkinsonova bolest povezana s povećanom incidencijom koronarne arterijske bolesti (CAD) zbog nekoliko mehanizama. Prekomjerno odlaganje Lewyjevih tjelešaca u bolesnika s Parkinsonovom bolesti može dovesti do srčane simpatičke denervacije, smanjene simpatičke inervacije i abnormalne funkcije rezidualnih noradrenergičkih završetaka.

Izgleda, da nanoplastika stupa u interakciju s određenim proteinom koji se prirodno nalazi u mozgu, stvarajući promjene povezane s Parkinsonovom bolešću i nekim vrstama demencije, ukazuje nova studija.

Usamljenost je povezana s rizikom od incidentne Parkinsonove bolesti (PD), neovisno o drugim čimbenicima rizika, ukazuju rezultati nedavno objavljene studije u kojoj je sudjelovalo 491.603 sudionika koji su praćeni do 15 godina.

Poremećaji u obrascima spavanja i unutarnjem biološkom satu često su povezani s Parkinsonovom bolešću. Međutim, veza između biološkog ritma i neuronske degeneracije ostaje nejasna. Nova studija, pokazala je, da je tip staničnog stresa koji je uključen u Parkinsonovu bolest štetniji za neurone kada se javlja noću.

Rezultati nove studije pokazali su da zdrava prehrana temeljena na biljnoj prehrani, a posebice uključivanje povrća, orašastih plodova i čaja u uobičajenu prehranu, povezano s manjim rizikom od Parkinsonove bolesti.