Znanstvenici upozoravaju da su ljudi koji žive s neurodegenerativnim bolestima poput demencije ili Parkinsonove bolesti posebno osjetljivi na pogoršanje zdravlja uslijed toplinskih valova zbog većeg rizika od komplikacija povezanih s vrućinom.

Rezultati nove studije pokazali su da naširoko propisivan lijek za Parkinsonovu bolest entakapon značajno remeti mikrobiom ljudskog crijeva inducirajući nedostatak željeza. Smatra se, da ova studija pruža nove uvide u često zanemaren utjecaj lijekova na mikrobne zajednice koje igraju ključnu ulogu u ljudskom zdravlju.

Rezultati nove studije pokazali su da sjemenke divlje žižule mogu smanjiti starenje mozga i poboljšati kognitivne funkcije u modelima neurodegenerativnih bolesti.

Velika studija otkriva iznenađujuće veze između uobičajenih antibiotika, antifungalnih tretmana i rizika od Parkinsonove bolesti. Naime, odrasli kojima je propisano višestruko liječenje penicilinom tijekom posljednjih 15 godina pokazali su umjereno smanjen rizik od Parkinsonove bolesti Suprotno tome, oni koji su posljednjih godina primali dva ili više ciklusa antifungalnih lijekova imali su umjereno povećan rizik od Parkinsonove bolesti.

Znanstvenici su uspjeli identificirati novu genetsku mutaciju koja može uzrokovati oblik ranog Parkinsonizma. Mutacija, smještena u genu nazvanom SGIP1, otkrivena je u arapskoj obitelji s poviješću simptoma Parkinsonove bolesti koji su se pojavili u mladosti. 

Čini se da inhibitori natrij-glukoznog kotransportera 2 (SGLT2), koji se koriste za liječenje dijabetesa, smanjuju rizik ljudi od demencije i Parkinsonove bolesti, pokazuje nova studija.

Osobe s rijetkim genetskim varijantama povezanim s degenerativnim poremećajima mozga poput Parkinsonove bolesti imaju povećan rizik od razvoja amiotrofične lateralne skleroze (ALS), otkriva nova studija.

Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i drugi neurološki poremećaji mogu se promatrati kao bolesti "prljavog mozga", gdje se mozak bori da očisti štetni otpad. Starenje je ključni čimbenik rizika jer se, kako starimo, sposobnost našeg mozga da ukloni nakupine toksičnih tvari usporava. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da je moguće preokrenuti učinke povezane sa starenjem i obnoviti proces čišćenja otpada u mozgu.

Rezultati nove studije sugeriraju da su promijenjena sinteza i metabolizam kolesterola zajedničke značajke većine istraživanih neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, Huntingtonove bolesti i Parkinsonove bolesti. 

Prema rezultatima nove studije, ljudi s visokom razinom tjelesne masti pohranjene na trbuhu ili rukama mogu imati veću vjerojatnost da će razviti bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove nego ljudi s niskom razinom masnoće na tim područjima.