Prema rezultatima nove studije, ljudi s visokom razinom tjelesne masti pohranjene na trbuhu ili rukama mogu imati veću vjerojatnost da će razviti bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove nego ljudi s niskom razinom masnoće na tim područjima.

Anksioznost bi mogla biti rani znak upozorenja za Parkinsonovu bolest, otkriva nova studija. Ljudi s anksioznošću imaju barem dvostruko veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima bez poremećaja raspoloženja, pokazuju rezultati.

Njemački znanstvenici razvili su jednostavan test krvi koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) za predviđanje Parkinsonove bolesti do sedam godina prije pojave simptoma Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest je najbrže rastući neurodegenerativni poremećaj u svijetu i trenutno pogađa gotovo 10 milijuna ljudi diljem svijeta.

Kurkumin je hidrofobni polifenol koji pokazuje niz bioloških svojstava, uključujući protuupalne, antioksidativne, antiproliferativne, antikancerogene, imunomodulatorne, antimikrobne, antidijabetičke i neuroprotektivne funkcije.

Kofein se povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, no nova studija ukazuje da kava možda nije najbolji izbor za ljude kojima je već dijagnosticiran ovaj poremećaj. Naime, čini se da konzumacija kofeina otupljuje sposobnost mozga da koristi dopamin, neurotransmiter koji leži u srcu simptoma Parkinsonove bolesti.

I upalna bolest crijeva (IBD) i Parkinsonova bolest (PD) kronična su upalna stanja, a neki znanstvenici pretpostavljaju zajednički put za oboje koji uključuje gen LRRK2. Nedavna studija ispitala je rijetke varijante gena pronađene kod ljudi s oba ova stanja u pokušaju da se identificiraju genetske podloge koje su im zajedničke.

Obilježje Parkinsonove bolesti je agregacija α-sinukleina, za koji se smatra da se širi između neurona i doprinosi patogenezi Parkinsonove bolesti. Jedna od prvih terapijskih opcija za ciljanje agregiranog α-sinukleina bilo je monoklonsko protutijelo prasinezumab, koje je ispitivano u kliničkim ispitivanjima faze II među pacijentima s ranim stadijem Parkinsonove bolesti koji su bili dio studije PASADENA.

Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest, sa simptomima koji uključuju drhtanje u mirovanju, bradikineziju i ukočenost. Obično se ovi simptomi javljaju nekoliko godina prije dijagnoze Parkinsonove bolesti, s kognitivnim oštećenjem i gastrointestinalnim problemima koji prethode motoričkim simptomima.

U razvoju Parkinsonove bolesti (PD), promjene koje će dovesti do neurodegeneracije odvijaju se u mozgu mnogo prije nego što pacijenti pokažu bilo kakve simptome. No bez testa koji može otkriti te promjene, teško je rano intervenirati kako bi se učinkovitije usporilo napredovanje bolesti.

Izgleda da je Parkinsonova bolest povezana s povećanom incidencijom koronarne arterijske bolesti (CAD) zbog nekoliko mehanizama. Prekomjerno odlaganje Lewyjevih tjelešaca u bolesnika s Parkinsonovom bolesti može dovesti do srčane simpatičke denervacije, smanjene simpatičke inervacije i abnormalne funkcije rezidualnih noradrenergičkih završetaka.