Desetljećima su znanstvenici znali da mitohondriji, koji proizvode energiju unutar naših stanica, ne funkcioniraju ispravno kod Parkinsonove bolesti. No, ključno pitanje ostalo je: uzrokuje li zatajenje mitohondrija Parkinsonovu bolest ili se oni oštećuju kada moždane stanice umiru tijekom bolesti?

Mehanizmi mozga za popravak ozljeda uzrokovanih traumom ili degenerativnim bolestima još nisu detaljno poznati. Sada nova studija opisuje novu strategiju temeljenu na terapiji matičnim stanicama koja bi mogla poboljšati regeneraciju neurona i neuroplastičnost kada je ovaj vitalni organ oštećen. Rezultati otkrivaju da bi upotreba neurotrofičnog faktora izvedenog iz mozga (BDNF), u kombinaciji s terapijama stanicama temeljenim na matičnim stanicama, mogla pomoći u liječenju neurodegenerativnih bolesti ili ozljeda mozga.

Dugotrajna izloženost kemikaliji koja se koristi u odmašćivanju i kemijskom čišćenju metala mogla bi povećati rizik od Parkinsonove bolesti, tvrdi nova studija. Naime, starije osobe koje žive na mjestima s najvišim razinama trikloretilena u zraku imale su 10% veći rizik od Parkinsonove bolesti od onih u područjima s najnižim razinama.

Neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti karakterizira progresivni gubitak neurona. Rezultirajući iscrpljujući simptomi, poput gubitka pamćenja i kognitivnih funkcija te motoričkog oštećenja, mogu značajno smanjiti kvalitetu života pacijenata, ograničavajući ih na cjelodnevnu njegu.

Izgleda da, hemoglobin, protein poznat po tome što prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama, ima i potencijalno revolucionarnu, antioksidativnu ulogu u mozgu, pokazuje nova studija.

Povećani opseg struka, visoki krvni tlak i drugi čimbenici rizika koji čine metabolički sindrom povezani su s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati nove studije.

Rezultati nove studije pokazali su da okolina s niskim udjelom kisika - slično rijetkom zraku pronađenom u baznom kampu Mount Everesta - može zaštititi mozak i obnoviti pokretljivost miševa s Parkinsonovom bolešću.

Izgleda da analiza sadržaja koji se nalazi na površini jezika može pomoći u ranom otkrivanju Parkinsonove bolesti, što ukazuje na uključenost mikrobnih zajednica i metaboličkih spojeva u patogenezu bolesti.

Prema rezultatima nove studije inhibicija enzima LRRK2 mogla bi kod Parkinsonove bolesti uzrokovane jednom genetskom mutacijom stabilizirati napredovanje simptoma ako se pacijenti mogu dovoljno rano identificirati. Inače, najraniji simptomi Parkinsonove bolesti počinju oko 15 godina prije nego što netko primijeti tremor.

Ljudi koji jedu više ultra prerađene hrane imaju veću vjerojatnost da će imati rane znakove Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji jedu vrlo malo ultra prerađene hrane, pokazuje nova studija.