Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji pogađa više od milijun ljudi u SAD-u, s otprilike 90.000 novih slučajeva dijagnosticiranih svake godine. Iako dostupni tretmani mogu pomoći u upravljanju simptomima, trenutno ne postoji lijek ili terapija za koju je dokazano da usporava napredovanje bolesti.

Signali popravka DNK i integriranog odgovora na stres (ISR) u krvi otkrivaju kratki molekularni prozor koji prethodi dijagnozi Parkinsonove bolesti, pokazala je nova studija. Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj karakteriziran motoričkim simptomima, poput bradikinezije, posturalne nestabilnosti, tremora i ukočenosti, koji se pojavljuju tek nakon značajne neurodegeneracije.

Analizirajući tkivo pacijenata s Parkinsonovom bolešću te životinjske i stanične modele bolesti, španjolski znanstvenici s INc-UAB otkrili su da glavne imunološke stanice mozga postaju reaktivne i prekomjerno eksprimiraju određene receptore koji potiču eliminaciju dopaminergičnih neurona, čak i kada su ti neuroni još uvijek funkcionalni. Studija ukazuje na novi pristup imunoterapiji koji bi mogao pomoći u očuvanju održivih neurona kod osoba s ovom dijagnozom.

Probavni simptomi često se pojavljuju godinama prije pojave tremora kod Parkinsonove bolesti, a sve više dokaza upućuje na to da os crijeva-mozak može igrati ključnu ulogu u ranim procesima bolesti i upravljanju simptomima.

Novi dokazi upućuju na to da hvatanje željeza u neupotrebljivim oblicima može izgladnjeti ranjive neurone, što dovodi u pitanje desetljeća razmišljanja o toksičnosti željeza kod Parkinsonove bolesti i otvara nova terapijska pitanja.

Sindrom nemirnih nogu (RLS) čest je neurološki poremećaj spavanja koji karakterizira nekontrolirana potreba za pomicanjem nogu, što se često pogoršava noću. Dok je Parkinsonova bolest, progresivni neurodegenerativni poremećaj, obilježena je tremorom, ukočenošću i usporenim pokretima. Oba stanja povezana su s disfunkcijom dopaminergičkog sustava mozga, ali njihova uzročna veza ostala je nejasna.

Novo istraživanje otkriva da osobe s neliječenom opstruktivnom sleep apnejom imaju veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Međutim, one mogu značajno smanjiti spomenuti rizik poboljšanjem kvalitete sna korištenjem kontinuiranog pozitivnog tlaka u dišnim putovima (CPAP).

Desetljećima su znanstvenici znali da mitohondriji, koji proizvode energiju unutar naših stanica, ne funkcioniraju ispravno kod Parkinsonove bolesti. No, ključno pitanje ostalo je: uzrokuje li zatajenje mitohondrija Parkinsonovu bolest ili se oni oštećuju kada moždane stanice umiru tijekom bolesti?

Mehanizmi mozga za popravak ozljeda uzrokovanih traumom ili degenerativnim bolestima još nisu detaljno poznati. Sada nova studija opisuje novu strategiju temeljenu na terapiji matičnim stanicama koja bi mogla poboljšati regeneraciju neurona i neuroplastičnost kada je ovaj vitalni organ oštećen. Rezultati otkrivaju da bi upotreba neurotrofičnog faktora izvedenog iz mozga (BDNF), u kombinaciji s terapijama stanicama temeljenim na matičnim stanicama, mogla pomoći u liječenju neurodegenerativnih bolesti ili ozljeda mozga.

Dugotrajna izloženost kemikaliji koja se koristi u odmašćivanju i kemijskom čišćenju metala mogla bi povećati rizik od Parkinsonove bolesti, tvrdi nova studija. Naime, starije osobe koje žive na mjestima s najvišim razinama trikloretilena u zraku imale su 10% veći rizik od Parkinsonove bolesti od onih u područjima s najnižim razinama.