Enzim koji proizvodi masti u moždanim stanicama može igrati ključnu ulogu u nastanku oštećenja kod Parkinsonove bolesti i mogao bi ponuditi novu metu za liječenje, ukazuje nova studija.
Znanstvenici su otkrili kvantitativnog biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini koji može pomoći liječnicima da preciznije dijagnosticiraju Parkinsonovu bolest i demenciju s Lewy tjelešcima.
U novom istraživanju znanstvenici su otkrili potencijalno novu strategiju za borbu protiv Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti, stanja koja su povezana s toksičnim nakupljanjem nakupina proteina tau i alfa sinukleina u mozgu. Naime, tubulin, gradivni blok mikrotubula, može spriječiti stvaranje toksičnih nakupina tau i alfa sinukleina i umjesto toga ih usmjeriti u njihove normalne, zdrave uloge.
Promjene na mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću napredovale su do 20 puta brže kod žena koje su također imale abnormalne razine proteina alfa-sinukleina, inače povezanog s Parkinsonovom bolešću, tvrdi nova studija. Isti obrazac nije uočen kod muškaraca.
Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji pogađa više od milijun ljudi u SAD-u, s otprilike 90.000 novih slučajeva dijagnosticiranih svake godine. Iako dostupni tretmani mogu pomoći u upravljanju simptomima, trenutno ne postoji lijek ili terapija za koju je dokazano da usporava napredovanje bolesti.
Signali popravka DNK i integriranog odgovora na stres (ISR) u krvi otkrivaju kratki molekularni prozor koji prethodi dijagnozi Parkinsonove bolesti, pokazala je nova studija. Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj karakteriziran motoričkim simptomima, poput bradikinezije, posturalne nestabilnosti, tremora i ukočenosti, koji se pojavljuju tek nakon značajne neurodegeneracije.
Analizirajući tkivo pacijenata s Parkinsonovom bolešću te životinjske i stanične modele bolesti, španjolski znanstvenici s INc-UAB otkrili su da glavne imunološke stanice mozga postaju reaktivne i prekomjerno eksprimiraju određene receptore koji potiču eliminaciju dopaminergičnih neurona, čak i kada su ti neuroni još uvijek funkcionalni. Studija ukazuje na novi pristup imunoterapiji koji bi mogao pomoći u očuvanju održivih neurona kod osoba s ovom dijagnozom.
Probavni simptomi često se pojavljuju godinama prije pojave tremora kod Parkinsonove bolesti, a sve više dokaza upućuje na to da os crijeva-mozak može igrati ključnu ulogu u ranim procesima bolesti i upravljanju simptomima.
Novi dokazi upućuju na to da hvatanje željeza u neupotrebljivim oblicima može izgladnjeti ranjive neurone, što dovodi u pitanje desetljeća razmišljanja o toksičnosti željeza kod Parkinsonove bolesti i otvara nova terapijska pitanja.
Sindrom nemirnih nogu (RLS) čest je neurološki poremećaj spavanja koji karakterizira nekontrolirana potreba za pomicanjem nogu, što se često pogoršava noću. Dok je Parkinsonova bolest, progresivni neurodegenerativni poremećaj, obilježena je tremorom, ukočenošću i usporenim pokretima. Oba stanja povezana su s disfunkcijom dopaminergičkog sustava mozga, ali njihova uzročna veza ostala je nejasna.
