Shizofrenija se podjednako često javlja u svim dijelovima svijeta i u svim kulturama. U prosjeku će jedna osoba od 100 živorođenih oboljeti od shizofrenije. Ovisno o terapiji, razvoju zdravstvene službe i brizi o bolesnicima, različite su stope prevalencije shizofrenije u različitim sredinama. Shizofreni bolesnici umiru ranije od prosjeka određene populacije. Razlog tome je u relativno velikom broju suicida u shizofrenoj populaciji, ali i čestom poboljevanju od drugih bolesti i lošijem liječenju komorbiditetnih stanja. Poznato je da 10-20% shizofrenih bolesnika život završe samoubojstvom.
U Hrvatskoj živi oko 18.000 shizofrenih bolesnika, što znači da je stopa na 1.000 stanovnika oko 3,94. U bolnici ih se zatekne oko 2.900, a godišnje ih se hospitalizira oko 6.500. Svake godine se po prvi puta hospitalizira oko 950 bolesnika (0,21 na 1.000 stanovnika). Oko 2.000 ih je smješteno u socijalne ustanove.
Tekst priredila:
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
Zadnja izmjena: 23.08.2019.
Osobe koje žive s teškim mentalnim bolestima suočavaju se sa znatno većim rizikom od demencije tijekom odrasle dobi, kao i sa značajno povećanim rizikom od moždanog udara u ranoj i srednjoj odrasloj dobi, pokazuje nova studija.
Znanstvenici sa Stanford Medicine otkrili su da najčešće bijele krvne stanice u našem tijelu - imunološke stanice zvane neutrofili - mogu proizvoditi protein C4A za koji nitko nije znao da ga proizvode. Novo uočena neutrofilna veza, kao izvor proteina zvanog C4A, povezuje dugi popis drugih opažanja koja su identificirala C4A kao izražen faktor rizika za shizofreniju. Osobe sa shizofrenijom imaju tendenciju povećanja broja neutrofila u krvi, a najučinkovitiji lijek za shizofreniju inhibira neutrofile.
