Što se tiče početka bolesti, postoje dva dosta različita tipa. Kod jednog dijela bolesnika bolest počinje postepeno, ušuljavajući i roditelji često retrogradno znaju reći, da je shizofreno dijete već od rođenja bilo drugačije nego druga neshizofrena djeca, nije se uklapalo u okolinu, uvijek "su bili odsutni, kao u nekom drugom filmu". Drugi, meni se čini veći dio djece bili su prije početka bolesti slična zdravoj djece, često odlikaši, marljivi, visokog kvocijenta inteligencije, zadatke su lako rješavali i u većini aktivnosti bili vrlo uspješni. A onda, negdje u pubertetu postaju druge osobe, dezorganizirane, odsutne, počinju se povlačiti od svih, čak i od roditelja, umjesto dosadašnjeg rada i učenja, počinju slušati glazbu, satima leže u krevetu ne radeći ništa ili slušajući glazbu, knjiga im postaje strana, otuđuju se od prijatelja, počinju "razgovarati sami sa sobom", neuspješni su u svemu, zapuštaju i vlastitu vanjštinu, ili postaju bizarni i u odijevanju i u ponašanju.
Prvi opis početka bolesti je nepovoljniji, jer se pojedini simptomi već i kronificiraju prije nego započne liječenje, jer roditelji stanje ne prepoznaju kao bolest, već kao adolescentni tip ponašanja ili "teško odgojivo dijete". U slučaju abruptnog početka tj. kod drugog tipa početka bolesti, stanje se gotovo uvijek prepoznaje kao bolest i vrlo se brzo potraži liječnička pomoć, pa je prognoza obično bolja.
U prvom slučaju bolest postepeno počinje u pubertetu, a nekad čak i ranije, ali se kao bolest prepozna oko 20. godine, a u drugom slučaju bolest se prepoznaje najčešće između 18. i 25. godine.
Klasični su autori vrsnih tekstova (kao npr. Kurt Schneider, Emil Kraepelin i Eugen Bleuler) češće opisivali drugi tip početka bolesti, tj. nagli zaokret životnog tijeka, opisujući početak bolesti kao lom životne linije s naglim zaokretom od normalnoga k bolesnome.
Tekst priredila: Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
Novo istraživanje sugerira da konzumiranje tri do četiri šalice kave dnevno može pomoći u usporavanju starenja stanica kod osoba sa shizofrenijom i afektivnim poremećajima, otkrivajući iznenađujući faktor načina života povezan s biološkom otpornošću.
05.11.2025. 14:5205.11.2025. 14:41
| University of Edinburgh | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Rezultati novog istraživanja sugeriraju da bi često propisivani antibiotik mogao pomoći u smanjenju rizika od razvoja shizofrenije kod nekih mladih ljudi. Znanstvenici su otkrili da su pacijenti adolescentnih službi za mentalno zdravlje koji su liječeni antibiotikom doksiciklinom imali znatno manju vjerojatnost da će razviti shizofreniju u odrasloj dobi u usporedbi s pacijentima liječenima drugim antibioticima.