Osobe s psihotičnim poremećajima poput shizofrenije imaju 2,5 puta veću vjerojatnost da će u konačnici razviti demenciju od onih bez psihotičnog poremećaja, ukazuju rezultati analize 11 studija.
Polovica svih dijagnoza psihoza i bipolarnih poremećaja u Finskoj dogodila se kod pojedinaca koji su tijekom djetinjstva ili adolescencije pohađali Službe za mentalno zdravlje djece i adolescenata (CAMHS), ukazuju rezultati nove studije.
Izgleda da je pozitivnost na hepatitis C virus (HCV) povezana s razvojem shizofrenije, ukazuje nova studija. Valja istaknuti, da je kumulativna incidencija shizofrenije bila najviša u skupini osoba koje nisu liječile hepatitis C.
Prema rezultatima nove studije, mnogi uobičajeno propisivani antipsihotici povezani su sa značajnim povećanjem rizika od raka dojke. Inače, studija je proučavala kako lijekovi utječu na razinu hormona prolaktina, a njegova povišena razina povezana je s rakom dojke.
Pojedinci sa shizofrenijom izloženi su povećanom riziku od morbiditeta i mortaliteta od COVID-19 u odnosu na osobe bez shizofrenije, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 51.078 ispitanika.
Odrasle osobe sa dijagnosticiranom shizofrenijom imaju povišen rizik od suicida (samoubojstva), ukazuje nova studija. Najveći rizik od suicida uočen je u dobnoj skupini od 18 do 34 godine, a najmanji u shizofreničara u dobi od 65 i više godina.
Nesanica ili insomnija, čest je problem u bolesnika sa shizofrenijom, a rezultati novog istraživanja dodatno ukazuju na usku povezanost između nesanice i učestalosti suicidalnih misli te povećanih tegoba poput anksioznosti i depresije.
Rezultati nove studije pokazali su da pacijenti koji imaju shizofreniju i srodne poremećaje imaju povećani rizik od razvoja Parkinsonove bolesti kasnije u životu. Smatra se da je povećani rizik posljedica promjena u dopaminskom sustavu mozga uzrokovanih antagonistima dopaminskih receptora ili neurobiološkim učincima shizofrenije.
Znanstvenici su otkrili da se pomoću određivanja razine određenih proteina u krvi može predvidjeti da li će osoba koja je izložena većem riziku od psihoze, godinama kasnije razviti psihotični poremećaj.
Rezultati nove studije pokazali su da primjena antipsihotika klozapina može potaknuti razvoj umjereno do teških opsesivno-kompulzivnih simptoma, ovisno o primjenjenim dozama (100-900 mg/dan) i trajanju liječenja.
