Prognoza shizofrenije

Još prije oko pola stoljeća shizofrenija se smatrala teškom i neizlječivom bolešću i velika većina bolesnika nakon prvog šuba nije nikad postizala remisiju. Veliki broj bolesnika, koji su jednom ušli u bolnicu, nisu je više nikad napuštali, ostajali su trajno azilirani ili u bolnici ili u nekoj od socijalno-zdravstvenih ustanova.

Situacija je zahvaljujući prije svega biološkoj terapiji danas značajno drugačija. Gotovo da nema bolesnika koji nakon prvog šuba ne postižu remisiju, bilo kompletnu bilo djelomičnu. Ako se pridržavaju suvremenih terapijskih algoritama, tj. uzimaju dugotrajno preporučenu terapiju, onda su remisije dugotrajne, i kroz to vrijeme često uredno funkcioniraju.

Osim vrste liječenja vrlo značajni čimbenici, koji determiniraju tijek bolesti i prognozu su:

• Dob početka bolesti - Ako se osoba razboli rano, tj. dok još nije zasnovala radni odnos ni brak, prognoza je obično lošija, jer se shizofreni bolesnik radi neelastičnosti u ponašanju teže adaptira na nove situacije i uklapa u nove sredine. Ako pak bolest počne u dobi, kada osoba ima utvrđen i ustaljen model ponašanja i življenja, prije svega posao i obitelj, prognoza je mnogo bolja.
• Vrsta kliničke slike - Poznato je da bolesnici, koji pokazuju više produktivnih simptoma (sumanute misli, halucinacije, bizarnosti, podijeljenost ličnosti i sl.) pokazuju povoljniji terapijski odgovor, pa time i bolju prognozu. Bolesnici koji pokazuju pretežno deficitarnu kliničku sliku (autizam, afektivni defekt, ambivalentnost, sklonost simbolici i misaonoj distorziji) imaju lošiji terapijski odgovor i lošiju mogućnost uklapanja u realitet, pa zbog toga i lošiju prognozu.
• Školska sprema - Osobe s nižom školskom spremom i nižom zahtjevnošću radnog mjesta i obveza duže funkcioniraju na svom radnom mjestu.
• Utjecaj herediteta - Poznato je da kod osoba koje imaju pozitivni hereditet za shizofreniju bolest ranije počinje i obično imaju lošiju prognozu i lošiji terapijski odgovor na antipsihotike.
• Struktura obitelji - Bračno stanje i ekonomska situacija se smatraju najznačajnijim socijalnim čimbenicima u prognozi shizofrenog bolesnika. Najbolju prognozu imaju oženjeni i udate, a najlošiju rastavljeni.

Tekst priredila:
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.