Nova studija otkrila je dugoročni kardiovaskularni zdravstveni rizik povezan s COVID-19, osobito među osobama s težim slučajevima COVID-19 koji su zahtijevali hospitalizaciju. Ovaj povećani rizik od srčanog udara (infarkt miokarda) i moždanog udara nastavio se tri godine nakon oboljevanja od COVID-19.

Tri česte kardiovaskularne bolesti u odraslih - zatajenje srca, fibrilacija atrija i koronarna bolest srca - povezane su s kognitivnim oštećenjem i povećanim rizikom od demencije.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi u Europi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti.

Izloženost metalima uslijed onečišćenja okoliša povezana je s povećanim nakupljanjem kalcija u koronarnim arterijama na razini usporedivoj s tradicionalnim čimbenicima rizika poput pušenja i dijabetesa, ukazuje nova studija. 

Alirokumab u kombinaciji sa statinima ne samo da smanjuje koronarni plak, već i transformira visokorizične lezije u stabilne fenotipove koji štite srce, nudeći novu nadu za smanjenje budućih srčanih događaja, ukazuje nova studija.

Bolnice primaju više pacijenata zbog srčanog udara (infarkta miokarda) u danima nakon što nastupi hladno vrijeme, pokazuje novo istraživanje. Pojedinci mogu biti posebno osjetljivi na akutne srčane probleme tijekom razdoblja hladnog stresa, ističu stručnjaci.

Endometrioza može biti bolno, te iscrpljujuće stanje za mnoge žene, sada novo istraživanje ukazuje na još ozbiljnije posljedice endometrioze - veći rizik za srčani udar (infarkt miokarda) ili moždani udar.

Život u bučnom okruženju može povećati izglede za srčani udar (infarkt miokarda) ili smanjiti izglede za dobar oporavak nakon srčanog udara, ukazuju rezultati dviju novih studija. Ovi podaci pružaju neke od prvih uvida da izloženost buci može utjecati na ishod liječenja srčanog udara.

Bolest srca ubojica je broj 1 u SAD-u, a uglavnom je stanje povezano s načinom života. Sada se smatra da loša prehrana najviše doprinosi preranoj smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, mnogi pacijenti nakon srčanog udara ne dobivaju savjete o prehrani koji bi im mogli spasiti život.

U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su identificirali i analizirali aktivne komponente češnjaka i njihove učinke kod ateroskleroze. Otkrili su da češnjak smanjuje ekspresiju gena povezanih s feroptozom, što ukazuje na njegovu potencijalnu primjenu u liječenju ateroskleroze reguliranjem feroptoze i smanjenjem peroksidacije lipida.