Izgleda da popularni lijek za dijabetes, kanagliflozin, također može uvelike smanjiti izglede od smrti od zatajenja bubrega i srčane bolesti u pacijenata s dijabetesom koji imaju i bubrežnu bolest, ukazuje nova studija.
Švedski znanstvenici s Karolinska Institutet otkrili su da IgG protutijela imaju neočekivanu ulogu u aterosklerozi. Naime, laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da IgG protutijela stabiliziraju aterosklerotski plak koji se stvara na stijenkama krvnih žila, što smanjuje rizik od njegova pucanja i stvaranja krvnog ugruška.
Srčani udar, ili infarkt miokarda, vodeći je uzrok smrti na svijetu. Sada je nova studija pokazala da se rizik od srčanog udara izazvanog toplinom značajno povećao u posljednjih nekoliko godina. Jednako tako, tijekom istog vremenskog razdoblja nisu zabilježene usporedive promjene u riziku od srčanog udara tijekom hladnog vremena.
U organizaciji Hrvatskoga kardiološkog društva jučer je u Zakladi "Hrvatska kuća srca" obilježena 15. godišnjica Hrvatske mreže intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda. Od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je 2017. godine umrlo 23 504 osobe, a uzrok većine tih smrti upravo je akutni infarkt miokarda (srčani udar).
Istraživanje provedeno u SAD-u, pokazalo je, da je učestalost srčanih udara (infarkta miokarda) kod mlađih žena danas puno veća nego prije 20 godina. Zanimljivo je da se učestalost srčanih udara kod mlađih muškaraca u istom vremenskom razdoblju smanjila.
Prema rezultatima nove studije, oboljeli od dijabetesa tipa 2 koji jedu pet ili više obroka orašastih plodova tjedno, i to osobito oraha i badema, imaju 20 posto manji rizik od razvoja srčane bolesti. Jednako tako, konzumiranje orašastih plodova također smanjuje rizik od prerane smrti od srčane bolesti ili bilo kojeg drugog uzroka.
Nova studija je pronašla vezu između broja sklekova koje neka osoba može učiniti i rizika od kardiovaskularne bolesti. Naime, rezultati istraživanja su pokazali da muškarci srednje životne dobi koji uspiju napraviti 10 sklekova imaju manji rizik od srčanog i moždanog udara za čak 97 posto.
Infekcija visokorizičnim sojevima humanog papilomavirusa (HPV), koji su povezani s rakom, mogu povećati rizik od kardiovaskularne bolesti, osobito među ženama s pretilošću, metaboličkim sindromom ili nekim drugim kardiovaskularnim čimbenikom rizika, ukazuje nova studija.
Poznato je da su za srčani udar odgovorni dijabetes, hipertenzija, povišeni kolesterol, obiteljska povijest srčanog udara i pušenje, no, prema mišljenju stručnjaka, toj listi bi trebalo pridodati i upalu. Naime, istraživanje provedeno na 121 pacijentu s psorijazom pokazalo je da primjena protuupalnih lijekova znanih kao biološki lijekovi, koji suzbijaju proinflmatorne aktivnosti imunološkog sustava, može pomoći u smanjivanju aterosklerotskog plaka u koronarnim arterijama srca.
Žene koje su pretrpjele srčani udar, moždani udar ili neki drugi tip kardiovaskularnog događaja prije 35. godine života, imaju dvostruko veći rizik od ulaska u ranu menopauzu, u dobi od 45 godina, koji može imati za posljedicu cijeli niz zdravstvenih problema.
