Novo istraživanje otkrilo je da djeca rođena carskim rezom imaju relativno nisku razinu bakterija iz roda Bacteroides koji je ključan za pravilan razvoj djetetovog imunološkog sustava, a djeca s niskom razinom bakterija iz roda Bacteroides imaju u prosjeku tri puta veću vjerojatnost od razvoja osjetljivosti na kikiriki do treće godine.

Djeca majki koje piju relativno više kravljeg mlijeka tijekom dojenja, imaju smanjen rizik od razvoja alergije na hranu, ukazuje nova studija. Inače, mnogo je čimbenika rizika koji su odgovorni za razvoj alergije na hranu, a alergija je najčešća kronična bolest koja pogađa djecu.

Tinejdžeri koji su imali astmu i preosjetljivost na hranu kada su bili mlađi, izloženi su većem riziku od razvoja sindroma iritabilnog crijeva (IBS), ukazuje nova studija.

Dok većina djece s alergijama na hranu održava zdravu razinu opreza, postoji mali postotak djece čija je anksioznost prekomjerna i štetna. Prema mišljenju stručnjaka, kognitivno bihevioralna terapija (CBT) može pomoći u liječenju fobija povezanih s alergijom na hranu.

Obzirom da se ovog proljeća preklapaju sezona alergija i pandemija novog koronavirusa SARS-CoV-2, mnoge osobe teško razlikuju simptome alergije od simptoma COVID-19.

Australski znanstvenici s Deakin University otkrili su da određena bakterija prisutna u majčinom crijevu tijekom trudnoće može zaštititi dijete od razvoja alergije na hranu u prvoj godini života.

Prema rezultatima nove studije, isključivo dojenje tijekom prva tri mjeseca djetetova života povezano je s manjim rizikom od respiratornih alergija i astme kada dijete navrši šest godina.

Istraživanje provedeno u Finskoj na više od 3.200 odraslih osoba u dobi od 31 do 71 godine, pokazalo je da što neka odrasla osoba ima više alergija, to je njen rizik od razvoja astme veći.

Američki znanstvenici s University of California iz San Francisca, otkrili su kod novorođenčadi da kemijski spoj proizveden od strane crijevnih bakterija može učiniti djecu sklonijom razvoju alergije i astme kasnije u životu. 

Sezonske alergije na pelud različitih vrsta trave ili drveća, češće su u osoba s anksioznim poremećajima, dok su osobe s depresijom izloženije višegodišnjoj alergiji koja je izazvana alergenima kao što su životinjska dlaka, kućna prašina ili grinje, ukazuje nova studija provedena u Njemačkoj. Inače, ovi psihosocijalni poremećaji nisu utjecali na alergije na hranu i lijekove.