Izgleda da peludna groznica može izazvati alergijsku reakciju na hranu poput voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki. Naime, smatra se da alergijska reakcija uzrokovana peludnom groznicom, koja često rezultira iritacijom i upalom, uglavnom u nosu i očima, može potaknuti pojavu oralnog alergijskog sindroma (OAS).

Alergija na kikiriki uobičajena je u većem dijelu razvijenog svijeta. Mnogi stručnjaci stoga preporučuju rano uvođenje kikirikija u prehranu dojenčadi, nakon početka krute hrane sa šest mjeseci, kako bi se zaštitili od preosjetljivosti na kikiriki.

Prema nedavno objavljenoj studiji u kojoj je sudjelovalo 758 djece, djeca osnovnoškolske dobi s razvojnim poremećajima imaju veću vjerojatnost da će imati alergijske bolesti.

U nedavno objavljenoj studiji u časopisu Biomedicine & Pharmacotherapy, znanstvenici su istraživali antialergijska i protuupalna svojstva flavonoida. Inače, kronična upala ključna je za početak i napredovanje kroničnih poremećaja kao što su dijabetes, rak, hipertenzija, astma i alergije.

Prema rezultatima nove studije u nekih intravenskih (IV) formulacija željeza za anemiju rizik od ozbiljnih alergijskih reakcija je veći. Predmet istraživanja bilo je pet IV formulacija koje se obično koriste za liječenje nedostatka željeza kod starijih pacijenata koji ne mogu gutati ili tolerirati tablete željeza.

Rezultati nove studije pokazali su da postoji veza između tjelesne težine majke prije trudnoće, ulaska u trudnoću, s razvojem određenih alergijskih bolesti i astme kod djece.

Novo istraživanje otkrilo je da djeca rođena carskim rezom imaju relativno nisku razinu bakterija iz roda Bacteroides koji je ključan za pravilan razvoj djetetovog imunološkog sustava, a djeca s niskom razinom bakterija iz roda Bacteroides imaju u prosjeku tri puta veću vjerojatnost od razvoja osjetljivosti na kikiriki do treće godine.

Djeca majki koje piju relativno više kravljeg mlijeka tijekom dojenja, imaju smanjen rizik od razvoja alergije na hranu, ukazuje nova studija. Inače, mnogo je čimbenika rizika koji su odgovorni za razvoj alergije na hranu, a alergija je najčešća kronična bolest koja pogađa djecu.

Tinejdžeri koji su imali astmu i preosjetljivost na hranu kada su bili mlađi, izloženi su većem riziku od razvoja sindroma iritabilnog crijeva (IBS), ukazuje nova studija.

Dok većina djece s alergijama na hranu održava zdravu razinu opreza, postoji mali postotak djece čija je anksioznost prekomjerna i štetna. Prema mišljenju stručnjaka, kognitivno bihevioralna terapija (CBT) može pomoći u liječenju fobija povezanih s alergijom na hranu.