Demencija je jedan od najvećih tereta komorbiditeta kod starijih ljudi, a broj slučajeva u svijetu iznosi oko 46,8 milijuna. Isto tako, preko 64 milijuna pojedinaca u svijetu nosi teret zatajivanja srca, a njegova prevalencija i dalje raste.

Nedavna studija koja je istraživala heterogenost Alzheimerove bolesti otkrila je pet molekularnih podtipova koji prikazuju različite genetske čimbenike rizika i patologije bolesti, uključujući stope progresije i vremena preživljavanja. Ovi rezultati sugeriraju različite intervencijske zahtjeve za svaki podtip i naglašavaju potrebu za personaliziranom medicinom za dijagnosticiranje i liječenje stanja.

Ljudi koji loše spavaju u svojim 30-ima i 40-ima mogli bi imati veću vjerojatnost da će deset godina kasnije razviti probleme s pamćenjem i razmišljanjem, upozorava nova studija.

Povišene razine lipoproteinskog kolesterola visoke gustoće (HDL-C) (>80 mg/dL) u osoba starijih od 75 godina, povezane su s povećanim rizikom od demencije od svih uzroka, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 19.000 ispitanika.

Izgleda da bi uobičajena želučana bakterija pronađena u dvije trećine svjetske populacije mogla biti povezana s većim rizikom od Alzheimerove bolesti. Naime, pokazalo se da Helicobacter pylori povećava rizik od Alzheimerove bolesti kod ljudi u dobi od 50 godina i starijih. 

Nekoliko promjenjivih čimbenika povezano je s većim rizikom od demencije u mlađoj dobi, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 356.052 sudionika mlađih od 65 godina.

Česta vrsta krvarenja u mozgu kod starijih osoba, poznata kao subduralno krvarenje, povezana je s prisutnošću amiloidnih naslaga u cerebralnim krvnim žilama, ukazuje nova studija. Ovo je prva studija koja povezuje amiloid cerebralnih žila sa subduralnim krvarenjima i trebala bi dovesti do boljeg razumijevanja oba stanja.

Ljudi koji imaju vrlo nepravilne obrasce spavanja mogu imati veći rizik od demencije od onih koji imaju redovitije obrasce spavanja, ukazuju rezultati nove studije. Redovitost spavanja je koliko ste dosljedni u odlasku na spavanje i buđenju u isto vrijeme svaki dan.

Pušenje smanjuje ljudski mozak, a kada se ta moždana masa izgubi, nestaje zauvijek, upozorava nova studija. Naime, snimke mozga više od 32.000 ljudi jasno povezuju povijest pušenja s postupnim gubitkom volumena mozga. Zapravo, što više kutija cigareta dnevno popuši osoba, to je njen volumen mozga manji.

Prema rezultatima nove studije, gubitak moždanog hormona "sreće" serotonina, mogao bi imati ulogu u opadanju moždanih funkcija kako osoba stari. Naime, osobe s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) imale su do 25% niže razine serotonina od zdravih ljudi u ključnim regijama mozga povezanim s pamćenjem, rješavanjem problema i emocijama,