Novo istraživanje otkrilo je jasne dokaze da promjene u orkestraciji dinamike oksigenacije mozga i funkcije neurona kod Alzheimerove bolesti doprinose neurodegeneraciji. Stoga se može pretpostaviti da je Alzheimerova bolest rezultat toga što se mozak ne hrani na odgovarajući način putem krvnih žila.

Rezultati nove studije pokazali su da COVID-19 može ubrzati promjene mozga povezane s Alzheimerovom bolešću, čak i kod osoba s blagim infekcijama. Uočene promjene u biomarkerima plazme ukazuju na potencijalni dugoročni učinak na zdravlje mozga.

Starije odrasle osobe čiji se kolesterol s vremenom mijenja mogu imati veću vjerojatnost da će razviti demenciju nego osobe čiji je kolesterol stabilan, bez obzira na stvarnu razinu kolesterola, ukazuje nova studija.

Nedavno objavljena studija otkriva da tjelovježba aktivira moždane stanice povezane s inzulinom, potencijalno poboljšavajući kogniciju i nudeći nove strategije za sprječavanje demencije.

Prevencija ili liječenje infekcija moglo bi biti ključno sredstvo za obranu od demencije, ukazuje pregled 14 studija koje su uključivale više od 130 osoba. Naime, pokazalo se da su cjepiva, antibiotici, antivirusni lijekovi i protuupalni lijekovi povezani sa smanjenim rizikom od demencije.

Redovita aerobna tjelovježba mogla bi značajno smanjiti markere bolesti povezane s Alzheimerovom bolešću, pokazalo je novo istraživanje. Smatra se, da ovi rezultati pružaju novu nadu u borbi protiv ovog devastirajućeg poremećaja.

Konzumacija crvenog mesa utvrđen je faktor rizika za kronična stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2. No, nova studija otkrila je da jedenje većih količina crvenog mesa, osobito u prerađenom obliku, također povećava rizik od demencije.

Miristamid, amid masne kiseline koji se nalazi u siru Camembert, poboljšava kognitivnu funkciju i razine moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), nudeći potencijalne uvide u borbu protiv kognitivnog propadanja, ukazuje nove studija.

Američki znanstvenici s University of Pittsburgh otkrili su iznenađujuću vezu između Alzheimerove bolesti i herpes simplex virusa-1 (HSV-1), sugerirajući da bi virusne infekcije mogle imati ulogu u ovoj bolesti.

Nova studija pokazala je da su osobe s visokim krvnim tlakom koje su također kraće spavale pokazivale lošu kognitivnu funkciju i povećane razine markera starenja i ozljeda mozga. Pojedinci koji su spavali kraće, ali su imali normalan krvni tlak, nisu pokazali te nedostatke u kognitivnim funkcijama ili povećane razine markera ozljede mozga.