Posljedice kronične mišićno-koštane boli (CMP) mogu se proširiti daleko izvan fizičke nelagode, potencijalno dovodeći do bržeg starenja mozga, pokazalo je novo istraživanje.

Demencija je neurodegenerativna bolest povezana s smanjenom sposobnošću razmišljanja, pamćenja ili donošenja odluka. Budući da demencija ima dug pretklinički stadij, rana dijagnoza je ključna.

Prema rezultatima nove studije, za odrasle žene, endokrini i vaskularni procesi sinergistički pridonose povećanom riziku od kognitivnog pada. Identificirana je interakcija između dobi u menopauzi i vaskularnog rizika, s ranijom menopauzom i višim vaskularnim rizikom koji su sinergijski povezani s nižim kognitivnim rezultatima tijekom praćenja.

Nedavna studija objavljena u časopisu Frontiers in Nutrition procijenila je učinke prehrambenog vitamina A na crijevnu mikrobiotu, intestinalni transkriptom, upalu i patologiju amiloida-beta (Aβ).

Delirij je sindrom obilježen nepažnjom i gubitkom svijesti, često uzrokovan akutnim događajima kao što su bolest ili operacija. Čest je u bolnicama, osobito među osobama starije dobi s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Skeniranje mozga tisuća starijih osoba pokazalo je da su zagađenje zraka, alkohol i dijabetes tri glavna čimbenika rizika za demenciju. Čini se da ti čimbenici rizika najviše utječu na neuronsku mrežu povezanu sa starenjem i propadanjem mozga.

Novo laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima nudi uvid u ono što se događa na molekularnoj razini što bi moglo uzrokovati da ljudi s dijabetesom razviju Alzheimerovu bolest.

Prema novom istraživanju, demencija bi mogla biti tri puta češća među osobama s esencijalnim tremorom, poremećajem kretanja koji uzrokuje nevoljno drhtanje, nego u općoj populaciji. 

Ljudi izloženi visokim razinama onečišćenja zraka povezanog s prometom imaju veću vjerojatnost da će imati više amiloidnih naslaga u mozgu, stanja povezanog s Alzheimerovom bolešću, otkriva nova studija.

Novi način procjene proteina u krvi osobe mogao bi predvidjeti vjerojatnost razvoja demencije više od desetljeća kasnije, ukazuje nova studija. Naime, istraživanje je otkrilo veze između demencije i proteina plazme, koji su poznati kao GFAP, NEFL, GDF15 i LTBP2. Rezultati istraživanja bi mogli dovesti do onoga što znastvenici nazivaju "ultra ranim otkrivanjem" moždanih promjena koje mogu dovesti do ozbiljnih kognitivnih problema.