Osobe s demencijom imaju veću vjerojatnost da će imati suicidalne misli, no nemaju nužno veću vjerojatnost da će pokušati samoubojstvo, otkriva analiza 54 studije. Osobe s umjerenom demencijom bile su izloženije većem riziku od suicidalnih misli od onih s blagom demencijom.

Rezultati nove studije pokazali su da je kronična izloženost višim razinama zagađivača zraka, posebno PM2,5 (čestice promjera <2,5 mikrometara) i NO2 (dušikov dioksid), povezana s štetnim kognitivnim učincima i povećanim rizikom od demencije.

Kod nekih ljudi novonastala depresija može proizaći iz nakupljanja toksičnih naslaga u mozgu koje se već duže vrijeme povezuju s Alzheimerovom bolešću, ukazuje nova studija. Ovo otkriće pruža dodatnu potporu simptomima depresije kao ranog obilježja predkliničke Alzheimerove bolesti.

Akutna ozljeda bubrega povezana je s povećanim rizikom od razvoja demencije, ukazuju rezultati nove studije provedene u Švedskoj. Akutna ozljeda bubrega, iznenadno pogoršanje funkcije bubrega, relativno je česta u starijih ljudi i povezana je s povećanim morbiditetom i mortalitetom. 

Oboljeli od multiple skleroze (MS) imaju daleko manju vjerojatnost da će imati molekularna obilježja Alzheimerove bolesti od osoba bez tog stanja, pokazalo je novo istraživanje. 

Demencija s Lewyjevim tjelešcima vrsta je demencije koja je slična Alzheimerovoj i Parkinsonovoj bolesti, no nedostaju studije o dugotrajnom liječenju. Rezulati nove studije pokazali su potencijalne kognitivne prednosti liječenja inhibitorima kolinesteraze.

U nedavnoj studiji znanstvenici su istraživali učinke konzumacije jaja na kognitivne funkcije kod starijih osoba. Pokazalo se da konzumacija jaja može pomoći u održavanju kognitivne funkcije, posebice semantičke memorije, među ženama bez ikakvih štetnih učinaka uočenih kod oba spola.

Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i drugi neurološki poremećaji mogu se promatrati kao bolesti "prljavog mozga", gdje se mozak bori da očisti štetni otpad. Starenje je ključni čimbenik rizika jer se, kako starimo, sposobnost našeg mozga da ukloni nakupine toksičnih tvari usporava. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da je moguće preokrenuti učinke povezane sa starenjem i obnoviti proces čišćenja otpada u mozgu.

Studije pokazuju da akutne bakterijske i virusne infekcije mogu biti povezane sa smanjenjem volumena mozga. Nova studija pokazala je da je šest infekcija povezano s povećanim smanjenjem volumena mozga, osobito u temporalnim regijama sive i bijele tvari. To su bile gripa, infekcije humanim herpes virusom, infekcije donjih i gornjih dišnih putova, infekcije kože i potkožja te razne virusne infekcije. 

Neliječeni visoki krvni tlak ili hipertenzija u 60-ima mogao bi kasnije povećati rizik od Alzheimerove bolesti, pokazuje novo istraživanje. Ovi rezultati sugeriraju da je liječenje povišenog krvnog tlaka kako osoba stari i dalje ključni čimbenik u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti.