Izgleda da bi virusi mogli imati ključnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti, ukazuju rezultati nove studije. Naime, pokazalo se da mozak oboljelih od Alzheimerove bolesti sadrži visoku razinu dva soja humanog herpes virusa, HHV–6 i HHV-7. Jednako tako, detaljna genetska analiza pokazala je da su herpes virusi u interakciji s ljudskim genima koji su ranije povezivani s Alzheimerovom bolesti.

Izgleda da čak i blag potres mozga može povećati rizik od demencije za više od dva puta, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo gotovo 360.000 vojnih veterana.

Britanski znanstvenici s University of East Anglia otkrili su da je dugotrajna uporaba antikolinergika koji se koriste za ublažavanje depresije, liječenje Parkinsonove bolesti i liječenje preaktivnog mokraćnog mjehura, povezana s većim rizikom od demencije. Inače, u Engleskoj 1,5-2 milijuna ljudi koristi spomenute antikolinergičke lijekove.

Čak i jedna neprospavana noć može uzrokovati trenutačno i značajno nakupljanje beta amiloida u mozgu, ukazuje nova studija. Inače, nakupljanje beta amiloida u mozgu se već dulje vrijeme povezuje s razvojem Alzheimerove bolesti.

Nasuprot uvriježenom mišljenju, izgleda da mozak starijih osoba ipak može stvarati nove stanice u hipokampusu, dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje i emocije, ukazuje istraživanje koje su proveli američki znanstvenici s Columbia University u New Yorku. Valja istaknuti da je kod starijih osoba uočen isti kapacitet za stvaranje novih stanica kao i kod mladih.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se amiloidni plakovi u mozgu koji su povezani s Alzheimerovom bolesti u početnom stadiju, mogu uspješno ukloniti pomoću terapije koja usko cilja protein znan kao APOE koji se nalazi unutar amiloidnog plaka. 

Viša razina tjelesne aktivnosti kod žena srednje životne dobi, povezana je s gotovo 90 posto manjim rizikom od razvoja demencije u starijoj životnoj dobi, ukazuje nova studija.

Rezultati nove studije pokazali su da osobe u dobi od 85 do 94 godine s dobrom funkcijom mozga čiji je kolesterol bio iznad normalnih vrijednosti, imaju 32 posto manji rizik od slabljenja mentalnih sposobnosti u sljedećih deset godina, u usporedbi s osobama u dobi od 75 do 84 godine, koje su imale 50 posto veći rizik od razvoja demencije.

Izgleda da su niže razine natrija u krvi kod muškaraca starije životne dobi povezane s kognitivnim propadanjem, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 5.400 zdravih muškaraca u dobi od 65 i više godina. Ovi rezultati su zabrinjavajući obzirom da lijekovi koje često koriste starije osobe snižavaju razinu natrija u krvi.

Poznato je da je tjelesna aktivnost dobra kako za tijelo, tako i za mozak. Pa American Academy of Neurology preporuča tjelesnu aktivnost i osobama s blagim kognitivnim oštećenjem. Kod blagog kognitivnog oštećenja dolazi do pogoršanja sposobnosti pamćenja i razmišljanja. Do spomenutog pogoršanja obično dolazi usljed starenja.