Prema rezultatima nove studije, pomoću tau proteina može se pouzdano predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, godinu dana ili čak više godina unaprijed. Za razliku od tau proteina, pomoću amiloidnih plakova nije se moglo tako uspješno predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga. 

Prema britanskom istraživanju provedenom na više od milijun žena, pretilost u srednjoj životnoj dobi povezana je s povećanim rizikom od demencije kasnije u životu.

Pimavanserin, lijek koji se koristi za ublažavanje deluzija (krivih uvjerenja) u pacijenata s Parkinsonovom bolešću, također može pomoći u ublažavanju istih i kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću te drugim vrstama demencije, ukazuje nova studija.

Više razine trans-masti u serumu povezane su sa značajno većim rizikom od demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, ukazuje nova studija.

Izgleda da duboke faze sna pružaju priliku mozgu da se riješi potencijalno toksičnih tvari, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da tijekom dubokog sna aktivnost "sporog vala" živčanih stanica stvara prostor da se cerebrospinalna tekućina ritmički kreće u mozak i iz njega te na taj način ispire otpadne metaboličke proizvode.

Poznato je da prekomjeran unos soli može oštetiti krvne žile, no sada je novo istraživanje pokazalo da prehrana bogata solju smanjuje razinu dušičnog oksida te mijenja tau protein unutar neurona, izazivajući pad kognitivne obrade u mozgu. Stoga se smatra da kontrola unosa soli ima važnu ulogu u prevenciji demencije.

Znanstvenici s Yale-NUS College-a pronašli su dokaze da je metabolička disfunkcija primarni uzrok Alzheimerove bolesti. Inače, Alzheimerova bolest je najčešća neurodegenerativna bolest koja pogađa starije osobe diljem svijeta, kao i jedan od najčešćih uzroka demencije.

Izgleda da kod Alzheimerove bolesti u ranoj fazi bolesti dolazi do promjena u debljini sloja mrežnice (retine), upale ili stanjivanja, što potvrđuje da su promjene u mrežnici jedan od najvažnijih znakova za rano dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti.

Upotreba slušnog aparata povezana je s manjim rizikom od dijagnoze Alzheimerove bolesti, demencije, depresije, anksioznosti i štetnih padova kod starijih odraslih osoba kojima je dijagnosticiran gubitak sluha, ukazuje nova studija u kojojje sudjelovalo 114.862 starije osobe.

Demencija je najčešća neurološka bolest u starijih odraslih osoba, dok su glavobolje, uključujući i migrene, najčešći neurološki poremećaj kod svih uzrasta. U nedavnoj studiji, koja je obuhvatila 679 odraslih osoba u dobi od 65 i više godina, migrene su bili značajan čimbenik rizika za demenciju, uključujući Alzheimerovu bolest.