Rezultati nove studije pokazali su da osobe u dobi od 85 do 94 godine s dobrom funkcijom mozga čiji je kolesterol bio iznad normalnih vrijednosti, imaju 32 posto manji rizik od slabljenja mentalnih sposobnosti u sljedećih deset godina, u usporedbi s osobama u dobi od 75 do 84 godine, koje su imale 50 posto veći rizik od razvoja demencije.

Izgleda da su niže razine natrija u krvi kod muškaraca starije životne dobi povezane s kognitivnim propadanjem, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 5.400 zdravih muškaraca u dobi od 65 i više godina. Ovi rezultati su zabrinjavajući obzirom da lijekovi koje često koriste starije osobe snižavaju razinu natrija u krvi.

Poznato je da je tjelesna aktivnost dobra kako za tijelo, tako i za mozak. Pa American Academy of Neurology preporuča tjelesnu aktivnost i osobama s blagim kognitivnim oštećenjem. Kod blagog kognitivnog oštećenja dolazi do pogoršanja sposobnosti pamćenja i razmišljanja. Do spomenutog pogoršanja obično dolazi usljed starenja. 

U osoba koje su jele barem jedan obrok zelenog lisnatog povrća svaki dan, uočen je sporiji pad mentalnih sposobnosti i sporije starenje mozga, ukazuje nova studija. Naime, u spomenutih osoba je u starosti mozak izgledao čak 11 godina mlađe nego kod vršnjaka koji nisu svaki dan jeli zeleno lisnato povrće. 

Starije odrasle osobe u kojih dolazi do slabljenja sluha izložene su većem riziku da će oboljeti od demencije i da će u njih doći do slabljenja kognitivnih sposobnosti, ukazuje analiza 36 studija u koje je bilo uključeno 20.264 ispitanika.

Prema rezultatima nove studije, izgleda su osobe koje pate od sleep apneje izložene većem riziku od razvoja amiloidnih plakova u mozgu za koje se zna da su znak  Alzheimerove bolesti. Inače, sleep apneja je čest poremećaj spavanja u starijih osoba, no većina njih nije svjesna da ju ima. Procjenjuje se da 30 do 80 posto starijih osoba pati od sleep apneje.

Ljudi koji uzimaju antitrombotike zbog svoje aritmije imaju 48 posto manji rizik od razvoja demencije nego ljudi koji ih ne uzimaju, ukazuje nova studija. Antitrombotici, poznati i kao antikoagulansi, su lijekovi koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Preporučju se ljudima koji su izloženi većem riziku od stvaranja krvnih ugrušaka kako bi se spriječio razvoj stanja poput srčanog i moždanog udara. Često se daju ljudima s nepravilnim i abnormalno brzim otkucaijima srca poznatim kao fibrilacija atrija.

Žena u kojih se u četrdesetim godinama razvije hipertenzija (povišeni krvni tlak), izložene su čak 73 posto većem riziku od razvoja demencije kasnije u životu, ukazuje nova studija. Zanimljivo da isto ne vrijedi i za muškarce.

Ukoliko imate previsoke ili preniske razine magnezija u krvi izloženi ste većem riziku od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, ukazuje studija u kojoj je sudjelovalo više od 9.500 ispitanika. Izgleda da previsoke i preniske razine magnezija povećavaju rizik od demencije za 30 posto.

Prema mišljenju stručnjaka, osobe srednje životne dobi trebalo bi ohrabriti da svaki dan barem deset minuta brzo hodaju kako bi unaprijedile svoje zdravlje i smanjile rizik od prijevremene smrti.