Izgleda da je primjena antiepileptika u oboljelih od Alzheimerove bolesti povezana s većim rizikom od smrti, ukazuje nova studija. Smatra se da primjenu antiepileptika u starijih osoba sa oslabljenim kognitivnim funkcijama treba dobro razmotriti te ukoliko se primjene treba pomno pratiti njihove nuspojave.

Izgleda da je smanjeni unos namirnica koje su bogate flavonoidima poput bobičastog voća, jabuka i čaja, povezan s većim rizikom od Alzheimerove bolesti i srodnih demencija. Inače, Alzheimerova bolest je vodeći uzrok demencije.

Sluz je prva linija obrane od loših bakterija u našem crijevu te predstavlja kritični zaštitni sloj koji pomaže u održavanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevu. No, može li ona biti i dio naše obrane od bolesti mozga?

Analiza 14 studija ukazuje da snižavanje povišenog krvnog tlaka uz pomoć antihipertenziva, smanjuje rizik od razvoja demencije i slabljenja kognitivnih sposobnosti za 7 posto. 

Izgleda da neuropeptid somatostatin može poboljšati kognitivnu funkciju mozga, ukazuje nova studija. Naime, laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da primjena neuropeptida somatostatina poboljšava vizualnu obradu i kognitivno ponašanje u miševa.

Francusko istraživanje otkrilo je povezanost između sleep apneje i prisutnosti amiloidnih plakova i drugih bioloških promjena povezanih s upalom i Alzheimerovom bolešću.

Poznato je da ishemijski moždani udar može udvostručiti rizik od demencije te da svakim satom odgode terapije, mozak gubi onoliko neurona koliko i u 3,6 godina normalnog starenja. Jednako tako, zna se da nakon ishemijskog moždanog udara dolazi do kontinuiranog povećanja oksidativnog stresa.

Rezultati nove studije pokazali su da povećani unos biljnih flavonola, više od 15 mg dnevno, može brzo smanjiti rizik od Alzheimerove demencije (AD) za pola. Drugim riječima, Alzheimerova demencija bi se mogla spriječiti kod mnogih ljudi jednostavnim redovitim konzumiranjem namirnica koje sadrže flavonole, poput brokule, naranče i čaja.

Vaskularna demencija nastaje zbog otežanog dotoka krvi u mozak koji za posljedicu ima oštećenje neurona. Njeno dijagnosticiranje može biti oteženo te se se može zamjeniti s nekim drugim neurodegenerativnim poremećajem poput Alzheimerove bolesti.

Konzumiranje oraha može pomoći usporiti kognitivni pad kod rizičnih skupina starije populacije, ukazuje nova studija. Orasi inače sadrže omega-3 masne kiseline i polifenole, za koje se zna da djeluju protiv oksidativnog stresa i upale, a oboje su pokretači kognitivnog propadanja.