Britanski znanstvenici s University of East Anglia otkrili su da je dugotrajna uporaba antikolinergika koji se koriste za ublažavanje depresije, liječenje Parkinsonove bolesti i liječenje preaktivnog mokraćnog mjehura, povezana s većim rizikom od demencije. Inače, u Engleskoj 1,5-2 milijuna ljudi koristi spomenute antikolinergičke lijekove.

Čak i jedna neprospavana noć može uzrokovati trenutačno i značajno nakupljanje beta amiloida u mozgu, ukazuje nova studija. Inače, nakupljanje beta amiloida u mozgu se već dulje vrijeme povezuje s razvojem Alzheimerove bolesti.

Nasuprot uvriježenom mišljenju, izgleda da mozak starijih osoba ipak može stvarati nove stanice u hipokampusu, dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje i emocije, ukazuje istraživanje koje su proveli američki znanstvenici s Columbia University u New Yorku. Valja istaknuti da je kod starijih osoba uočen isti kapacitet za stvaranje novih stanica kao i kod mladih.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se amiloidni plakovi u mozgu koji su povezani s Alzheimerovom bolesti u početnom stadiju, mogu uspješno ukloniti pomoću terapije koja usko cilja protein znan kao APOE koji se nalazi unutar amiloidnog plaka. 

Viša razina tjelesne aktivnosti kod žena srednje životne dobi, povezana je s gotovo 90 posto manjim rizikom od razvoja demencije u starijoj životnoj dobi, ukazuje nova studija.

Rezultati nove studije pokazali su da osobe u dobi od 85 do 94 godine s dobrom funkcijom mozga čiji je kolesterol bio iznad normalnih vrijednosti, imaju 32 posto manji rizik od slabljenja mentalnih sposobnosti u sljedećih deset godina, u usporedbi s osobama u dobi od 75 do 84 godine, koje su imale 50 posto veći rizik od razvoja demencije.

Izgleda da su niže razine natrija u krvi kod muškaraca starije životne dobi povezane s kognitivnim propadanjem, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 5.400 zdravih muškaraca u dobi od 65 i više godina. Ovi rezultati su zabrinjavajući obzirom da lijekovi koje često koriste starije osobe snižavaju razinu natrija u krvi.

Poznato je da je tjelesna aktivnost dobra kako za tijelo, tako i za mozak. Pa American Academy of Neurology preporuča tjelesnu aktivnost i osobama s blagim kognitivnim oštećenjem. Kod blagog kognitivnog oštećenja dolazi do pogoršanja sposobnosti pamćenja i razmišljanja. Do spomenutog pogoršanja obično dolazi usljed starenja. 

U osoba koje su jele barem jedan obrok zelenog lisnatog povrća svaki dan, uočen je sporiji pad mentalnih sposobnosti i sporije starenje mozga, ukazuje nova studija. Naime, u spomenutih osoba je u starosti mozak izgledao čak 11 godina mlađe nego kod vršnjaka koji nisu svaki dan jeli zeleno lisnato povrće. 

Starije odrasle osobe u kojih dolazi do slabljenja sluha izložene su većem riziku da će oboljeti od demencije i da će u njih doći do slabljenja kognitivnih sposobnosti, ukazuje analiza 36 studija u koje je bilo uključeno 20.264 ispitanika.