Prema rezultatima nove studije, starije odrasle osobe koje su primale terapiju nazalnog kontinuiranog pozitivnog tlaka u dišnim putevima (CPAP) za svoju sleep apneju, imaju manji rizik za razvoj Alzheimerove bolesti i drugih vrsta demencije.
Izgleda da ljudi srednje životne dobi koji se ustrajno osjećaju usamljeno, imaju gotovo udvostručeni rizik od razvoja demencije ili Alzheimerove bolesti, ukazuje novo istraživanje.
Britansko istraživanje koje je analiziralo podatke od 500.000 ljudi, pokazalo je da je konzumiranje 25 grama prerađenog mesa dnevno povezano s 44 posto većim rizikom od razvoja demencije.
Ishemijski moždani udar povećava rizik od demencije, a taj rizik se povećava brojem i težinom moždanih udara, ukazuje nova studija. Inače, ishemijski moždani udar najčešći je tip moždanog udara koji čini 87 posto svih moždanih udara.
Novo laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima dodatno je potvrdilo važnost uloge crijevnog mikrobioma kod razvoja neurodegenerativnih poremećaja, uključujući i Alzheimerovu demenciju.
Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da konzumiranje namirnica biljnog porijekla poput bobičastog voća i zelenog lisnatog povrća, te ograničavanje unosa namirnica bogatih zasićenim mastima, može usporiti zatajivanje srca i u konačnici smanjiti rizik od kognitivnog propadanja i demencije.
Kinesko istraživanje u kojem je sudjelovalo 2.214 starijih odraslih osoba, pokazalo je da je popodnevno drijemanje povezano s boljom kognitivnom funkcijom u starijih odraslih osoba, uključujući orijentaciju, jezik i pamćenje.
Istraživanje koje su proveli britanski znanstvenici s University of Sheffield pokazalo je da prekomjerna tjelesna težina i pretilost predstavljaju dodatni teret za zdravlje mozga i mogu pogoršati Alzheimerovu bolest. Naime, pokazalo se da pretilost može pridonijeti ranjivosti živčanog tkiva, dok održavanje zdrave tjelesne težine kod blage demencije može pomoći u očuvanju moždane strukture.
Rezultati nove studije pokazali su da visoki krvni tlak ili hipertenzija u bilo kojoj životnoj dobi, može doprinijeti padu kognitivnih sposobnosti kojeg karakteriziraju poteškoće s pažnjom, koncentracijom, pamćenjem i verbalnom fluentnošću.
Rezultati nove studije ukazuju da flavanoli koji se nalaze u kakau i drugim namirnicama i piću, mogu poboljšati kognitivno funkcioniranje. Inače, zdravstvene dobrobiti flavonola po zdravlje kardiovaskularnog sustava su već duže vrijeme poznate.
