Novo laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima dodatno je potvrdilo važnost uloge crijevnog mikrobioma kod razvoja neurodegenerativnih poremećaja, uključujući i Alzheimerovu demenciju.
Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da konzumiranje namirnica biljnog porijekla poput bobičastog voća i zelenog lisnatog povrća, te ograničavanje unosa namirnica bogatih zasićenim mastima, može usporiti zatajivanje srca i u konačnici smanjiti rizik od kognitivnog propadanja i demencije.
Kinesko istraživanje u kojem je sudjelovalo 2.214 starijih odraslih osoba, pokazalo je da je popodnevno drijemanje povezano s boljom kognitivnom funkcijom u starijih odraslih osoba, uključujući orijentaciju, jezik i pamćenje.
Istraživanje koje su proveli britanski znanstvenici s University of Sheffield pokazalo je da prekomjerna tjelesna težina i pretilost predstavljaju dodatni teret za zdravlje mozga i mogu pogoršati Alzheimerovu bolest. Naime, pokazalo se da pretilost može pridonijeti ranjivosti živčanog tkiva, dok održavanje zdrave tjelesne težine kod blage demencije može pomoći u očuvanju moždane strukture.
Rezultati nove studije pokazali su da visoki krvni tlak ili hipertenzija u bilo kojoj životnoj dobi, može doprinijeti padu kognitivnih sposobnosti kojeg karakteriziraju poteškoće s pažnjom, koncentracijom, pamćenjem i verbalnom fluentnošću.
Rezultati nove studije ukazuju da flavanoli koji se nalaze u kakau i drugim namirnicama i piću, mogu poboljšati kognitivno funkcioniranje. Inače, zdravstvene dobrobiti flavonola po zdravlje kardiovaskularnog sustava su već duže vrijeme poznate.
Izgleda da je grelin, hormon kojeg proizvode enteroendokrine stanice gastrointestinalnog trakta, ključni regulator novih živčanih stanica u mozgu odrasle osobe, ukazuje nova studija.
Kako zrak koji udišemo postaje sve prljaviji, tako se povećavaju šanse za ozbiljne neurološke poremećaje poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i drugih demencija, ukazuje nova studija.
Kateterska ablacija, postupak za obnavljanje normalnog srčanog ritma kod ljudi s poremećajem srčanog ritma znanim kao fibrilacija atrija (AF), učinkovitija je od lijekova u smanjenju rizika od demencije, ukazuje nova studija. Inače, prethodne studije su pokazale da je fibrilacija atrija povezana s većim rizikom od demencije.
Lijek za dijabetes tipa 2, metformin, može imati neočekivanu, ali pozitivnu, nuspojavu. Naime, novo istraživanje pokazalo je da ljudi koji uzimaju spomenuti lijek imaju znatno sporiji kognitivni pad kako stare. Također, u njih je uočena i manja učestalost demencije.
