Rezultati istraživanja koje je provedeno na gotovo 1.400 ispitanika u dobi od 36 do 83 godine, pokazalo je da su osobe koje konzumiraju veće količine kolina u svojoj prehrani uspješnije na testovima pamćenja te imaju manju vjerojatnost da će imati promjene na mozgu koje su povezane s demencijom.
Nova studija pokazala je da se razina beta amiloida, nusprodukta moždane aktivnosti, koji se smatra markerom za Alzheimerovu bolest, normalno povećava tijekom dana, a smanjuje tijekom noći.
Japansko istraživanje provedeno na 1.017 ispitanika u dobi od 60 i više godina pokazalo je da su oboljeli od dijabetesa izloženi značajno većem riziku od razvoja svih tipova demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, što podupire prethodna istraživanja koja su povezivala ove dvije bolesti.
Rezultati nove studije ukazuju da bi povišene razine kolesterola mogle biti odgovorne za povećanje rizika od Alzheimerove bolesti zbog povećanog stvaranja plakova.
Nova američka studija provedena na 298 žena pokazala je da su žene starije životne dobi koje imaju sleep apneju izložene većem riziku od razvoja blagih kognitivnih oštećenja ili demencije.
Prema rezultatima američkog istraživanja koje je provedeno na životinjama izgleda da gubitak pamćenja koji je povezan sa starenjem nije nepovratan.
Prema mišljenju znanstvenika začepljenje arterije ne samo da pridonose razvoju srčane bolesti nego mogu utjecati i na protok krvi u mozgu te uzrokovati demenciju.
Nova studija provedena u SAD-u pokazala je da se nasljedni oblik Alzheimerove demencije može otkriti čak 20 godina prije pojave prvih simptoma Alzheimerove demencije kao što su poteškoće sa pamćenjem i promjene u ponašanju.
Nova studija pokazala je da i osobe srednje životne dobi koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu, no nisu pretile, imaju 71 posto veći rizik od razvoja demencije nego osobe s normalnom tjelesnom težinom.
Nova studija provedena u SAD-u ukazuje da lijek memantin, koji se često koristi za liječenje Alzheimerove bolesti, nije učinkovit u liječenju blage faze Alzheimerove bolesti.
