Dvije nove studije otkrile su genetsku vezu između dva psihička poremećaja, bipolarnog poremećaja i shizofrenije. Naime znanstvenici su otkrili da 11 genetskih regija, uključujući i 6 koje dosada nisu bile otkrivene, imaju važnu ulogu u nastanku bipolarnog poremećaja i shizofrenije.
Analiza 68 istraživanja koja su provedena na više od 16.000 ispitanika tijekom 30 godina pokazala je da se manične epizode kod oboljelih od bipolarnog poremećaja mogu bolje kontrolirati pomoću antipsihotika nego stabilizatora raspoloženja.
Britansko istraživanje provedeno na više od 30.000 ispitanika pokazalo je da osobe koje pate od teških mentalnih bolesti kao što su shizofrenija ili bipolarni poremećaj mogu imati za 10 do 15 godina smanjen očekivani životni vijek.
Istraživanje provedeno u Italiji na 273 ispitanika pokazalo je da su djeca s poremećajem pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) izložena većem riziku od razvoja bipolarnog poremećaja.
Liječnici ne smiju zaboraviti fizičko zdravlje ljudi koji imaju ozbiljne mentalne poremećaje te uzimaju antipsihotike. Naime, pokazalo se da bolesnici s teškim mentalnim poremećajima u usporedbi s općom populacijom žive prosječno 16 godina manje. No glavni uzrok kraćeg života nije suicid, već srčana bolest, za koju su čimbenik rizika i antipsihotici.
Studija provedena na gotovo 300 žena s bipolarnim poremećajem pokazala je da su kod žena s bipolarnim poremećajem predmenstrualne promjene raspoloženja povezane s više depresivnih epizoda i težim simptomima.
Prema rezultatima istraživanja provedenog na 72 ispitanice sa sindromom policističnih jajnika, prosječne dobi od 26 godina, učestalost psihijatrijskih poremećaja, posebice poremećaja raspoloženja veća je u žena sa sindromom policističnih jajnika.
Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da je više od polovice propisanih atipičnih antipsihotika u 2008. godini bilo propisano na temelju slabih dokaza o njihovoj učinkovitosti kod određene indikacije. Naime iako su se u početku atipični antipsihotici koristili samo za liječenje shizofrenije, danas se oni koriste i za liječenje bipolarnog poremećaja, depresije, delirija, poremećaja ličnosti pa čak i autizma.
Američko istraživanje provedeno na 4.041 bolesniku s depresijom pokazalo je da bolesnici koji imaju psihotične simptome poput slušnih halucinacija ili vjeruju da druge osobe kuju urotu protiv njih, imaju manju vjerojatnost da će pozitivno reagirati na terapiju antidepresivima.
Istraživanje provedeno u SAD-u na više od tri milijuna ratnih veterana pokazalo je da su ratni veterani s psihičkim poremećajima izloženi većem riziku od suicida (samoubojstva).
