07.09.2019. 19:1821.11.2010. 13:16
| Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.
Naziv bipolarni afektivni poremećaj je relativno novijeg datuma, no poremećaj je opisan mnogo ranije. Smatra se, da je bio prepoznat još u doba starogrčke civilizacije. O tome govore mnogi mitovi iz tadašnja literature, u kojim se opisuju likovi koji su zapadali u stanja mahnitosti, što bi prema opisima odgovaralo stanju manije. Isto tako su poznati opisi depresije, koju su nazivali melankolija, što proizlazi iz vjerovanja, da je depresija (melankolija) posljedica izlijevanja crne žuči u organizam (melanos = crn, holios = žuč).
Vrlo detaljno ga je opisao Kraepelin, koji je sumirajući navode svojih prethodnika Pinela, Griesingera i Kahlbauma decidirano istaknuo, da su manija i melankolija dvije kliničke slike iste bolesti, i da se javljaju u različitim fazama kod istih bolesnika, i da ne dovode do kroničnog raspada ličnosti (njegovom terminologijom rečeno do demencije). Nazvao je taj poremećaj manično depresivna psihoza, koja nakon njega često mijenja ime (cirkularna psihoza, periodična psihoza, afektivna psihoza, intermitentna psihoza, hipervagotonija, alterna psihoza i dr.).
Danas je službeni naziv prema MKB-10 bipolarni afektivni poremećaj (F31) i predstavlja subkategoriju poremećaja raspoloženja (afektivni poremećaji) kojima je šifra F30-F39. Prema DSM-IV razlikuju se bipolarni I i bipolarni II poremećaji.
Bipolarni I poremećaj obilježen je jednom ili više maničnih ili miješanih epizoda obično povezanih s jednom ili više velikih depresivnih epizoda, a bipolarni II poremećaj s jednom ili više velikih depresivnih epizoda povezanih s najmanje jednom hipomaničnom epizodom.
Moderni antidepresivi mogli bi biti učinkoviti za dugotrajno liječenje nekih pacijenata s bipolarnim poremećajem, sugerira novo ispitivanje. Inače, trenutne smjernice obeshrabruju korištenje antidepresiva kod ovih pacijenata zbog zabrinutosti da će lijekovi izazvati maničnu epizodu.
19.07.2023. 17:2319.07.2023. 17:04
| BMJ Mental Health | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Ljudi koji imaju bipolarni poremećaj mogu imati veći rizik od rane smrti, ukazuju rezultati nove studije. Smatra se, da je to posljedica kombinacije vanjskih uzroka, kao što su samoubojstvo, nesreće i nasilje, i problema s fizičkim zdravljem, pri čemu alkohol uvelike doprinosi.
U okviru Cybermed.hr-a koriste se kolačići radi unapređenja sadržaja. Nastavljanjem pregledavanja ove stranice prihvaćate naše korištenje kolačića. Više informacija.