Nedavno objavljena studija otkriva zajedničke genetske varijante i uzročnu vezu između dva poremećaja, bipolarnog poremećaja tipa I i epilepsije, otvarajući nove putove za istraživanje i liječenje.
Toplinski valovi mogu pogoršati abnormalnu ekscitabilnost mozga kod ljudi s epilepsijom, pokazalo je novo istraživanje. Istraživanje je koristilo testove intrakranijalne elektroencefalografije (icEEG) za praćenje moždane aktivnosti devet pacijenata koji su procijenjeni za kirurško liječenje epilepsije otporne na lijekove.
Antihistaminici prve generacije, koji su se u početku koristili kao sredstva za smirenje i antipsihotici, sada se koriste za liječenje simptoma prehlade i smanjenje osjećaja svrbeža kod mladih.
Izgleda da lijekovi znani kao blokatori angiotenzinskih receptora koji se koriste za snižavanje povišenog krvnog tlaka smanjuju rizik od razvoja epilepsije kod odraslih, ukazuju rezultati nove studije.
Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.
Rezultati nove studije isugeriraju da je sleep apneja povezana s epilepsijom u kasnoj dobi. Epilepsija s kasnim početkom definira se kao epileptički napadaji koji obično počinju tek nakon 60. godine života.
Epilepsija, kod koje pacijenti pate od neočekivanih napadaja, pogađa otprilike 1% stanovništva. Ovi napadaji često uključuju ponavljajuće i pretjerano aktiviranje neurona. Sada su japanski znanstvenici sa Tohoku University pratili aktivnost astrocita pomoću fluorescentnih kalcijevih senzora, otkrivši da aktivnost astrocita počinje otprilike 20 sekundi prije početka epileptičke hiperaktivnosti neurona. Ovo sugerira da astrociti imaju značajnu ulogu u izazivanju epileptičkih napadaja, olakšavajući hiper-pogon neuralnog kruga.
Visoke doze valproata povezane su s povećanjem tjelesne težine kod psihijatrijskih bolesnika, s najvećim povećanjem prijavljenim kod onih koji su uzimali ≥ 1300 mg/dan, ukazuje nova studija.
Ketogena dijeta (KD) je režim prehrane s visokim udjelom masti, vrlo niskim udjelom ugljikohidrata i odgovarajućim proteinima. U ovoj dijeti, stanična energija potječe iz oksidacije masnih kiselina i aminokiselina, koja stvara ketonska tijela, kao što su acetoacetat (AcAc) i β-hidroksibutirat (BHB).
Upotreba gabapentinoida povezana je s povećanim rizikom od ozbiljne egzacerbacije među pacijentima s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB), ukazuju rezultati nove studije.
