Brazilski znanstvenici uspjeli su na životinjskom modelu pokazati da proces inzulinske rezistencije u mozgu utječe i na Alzheimerovu bolest i na epilepsiju te da bi mogao biti povezujući faktor između te dvije bolesti.
Osobe koje razviju epilepsiju nakon traumatske ozljede mozga imaju 80 posto veći rizik od prerane smrti u usporedbi s onima koji su pretrpjeli sličnu ozljedu mozga bez razvoja epilepsije, ukazuje nova studija.
Neki ljudi razviju epilepsiju nakon što su preživjeli moždani udar, jer ozljeda koju su pretrpjeli uzrokuje ožiljke i neorganiziranu električnu aktivnost u mozgu. No čini se da jedna vrsta antihipertenziva pomaže osobama koje su preživjele moždani udar da izbjegnu epilepsiju nakon moždanog udara (PSE), ukazuje nova studija.
Djeca rođena od majki koje tijekom trudnoće uzimaju lijekove protiv epileptičkih napadaja kako bi liječile napadaje i psihijatrijska stanja, mogu se suočiti s povećanim rizikom od neurorazvojnih stanja, ukazuje nova studija.
Rezultati nove studije pokazali su da su stariji pacijenti imali 30 posto veće izglede za prijelom kuka unutar dva mjeseca nakon što su dobili gabapentinoidni lijek.
Nedavno objavljena studija otkriva zajedničke genetske varijante i uzročnu vezu između dva poremećaja, bipolarnog poremećaja tipa I i epilepsije, otvarajući nove putove za istraživanje i liječenje.
Toplinski valovi mogu pogoršati abnormalnu ekscitabilnost mozga kod ljudi s epilepsijom, pokazalo je novo istraživanje. Istraživanje je koristilo testove intrakranijalne elektroencefalografije (icEEG) za praćenje moždane aktivnosti devet pacijenata koji su procijenjeni za kirurško liječenje epilepsije otporne na lijekove.
Antihistaminici prve generacije, koji su se u početku koristili kao sredstva za smirenje i antipsihotici, sada se koriste za liječenje simptoma prehlade i smanjenje osjećaja svrbeža kod mladih.
Izgleda da lijekovi znani kao blokatori angiotenzinskih receptora koji se koriste za snižavanje povišenog krvnog tlaka smanjuju rizik od razvoja epilepsije kod odraslih, ukazuju rezultati nove studije.
Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.
