Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.

Rezultati nove studije isugeriraju da je sleep apneja povezana s epilepsijom u kasnoj dobi. Epilepsija s kasnim početkom definira se kao epileptički napadaji koji obično počinju tek nakon 60. godine života.

Epilepsija, kod koje pacijenti pate od neočekivanih napadaja, pogađa otprilike 1% stanovništva. Ovi napadaji često uključuju ponavljajuće i pretjerano aktiviranje neurona. Sada su japanski znanstvenici sa Tohoku University pratili aktivnost astrocita pomoću fluorescentnih kalcijevih senzora, otkrivši da aktivnost astrocita počinje otprilike 20 sekundi prije početka epileptičke hiperaktivnosti neurona. Ovo sugerira da astrociti imaju značajnu ulogu u izazivanju epileptičkih napadaja, olakšavajući hiper-pogon neuralnog kruga.

Visoke doze valproata povezane su s povećanjem tjelesne težine kod psihijatrijskih bolesnika, s najvećim povećanjem prijavljenim kod onih koji su uzimali ≥ 1300 mg/dan, ukazuje nova studija.

Ketogena dijeta (KD) je režim prehrane s visokim udjelom masti, vrlo niskim udjelom ugljikohidrata i odgovarajućim proteinima. U ovoj dijeti, stanična energija potječe iz oksidacije masnih kiselina i aminokiselina, koja stvara ketonska tijela, kao što su acetoacetat (AcAc) i β-hidroksibutirat (BHB).

Upotreba gabapentinoida povezana je s povećanim rizikom od ozbiljne egzacerbacije među pacijentima s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB), ukazuju rezultati nove studije.

Tinejdžeri s epilepsijom imaju veću vjerojatnost da će imati poremećaj prehrane od onih koji ne pate od epilepsije, pokazuje nova studija. Pokazalo se, da je oko 8,4% djece u dobi od 10 do 19 godina liječene u bolnici zbog epilepsije, imalo poremećaje prehrane, što je tri puta više od nacionalnog prosjeka od 2,7%.

Postoji uzročna veza između Alzheimerove bolesti (AD), amiloidne patologije i generalizirane epilepsije, ukazuju rezultati nedavno objavljene studije.

Nova studija otkrila je da ljudi s epilepsijom imaju povećan rizik od rane smrti, a povećani rizik varira ovisno o tome gdje žive, broju lijekova koje uzimaju i koje druge bolesti imaju.

Švedski znanstvenici s Lund University otkrili su više razine imunoloških proteina u krvi prije i nakon epileptičkog napadaja. Mogući biomarkeri mogu se identificirati jednostavnim testom krvi. Dijagnosticiranje epilepsije trenutno zahtijeva mnogo resursa, a razlikovanje od drugih stanja može biti izazovno. Stoga su hitno potrebne bolje dijagnostičke metode čim pacijent zatraži liječničku pomoć nakon sumnje na napadaj.