Izgleda da COVID-19 povećava rizik od razvoja sindroma kroničnog umora. Naime, ljudi koji su dobili COVID-19 imaju gotovo pet puta veću vjerojatnost da će razviti sindrom kroničnog umora, ukazuj rezultati nove studije.
Nova studija otkriva da različiti profili crijevnog mikrobioma tijekom akutne SARS-CoV-2 infekcije mogu predvidjeti rizik od dugotrajnog COVID-19, nudeći uvid u skupine simptoma i potencijalne biomarkere.
COVID-19 može biti faktor rizika za multiplu sklerozu, ukazuje novo istraživanje. Naime, pokazalo se da su osobe s teškim oblikom COVID-19 izložene većem riziku od razvoja multiple skleroze.
Istraživanje provedeno u Australiji otkrilo je upalne markere u krvi dugotrajnih pacijenata s COVID-19, što bi moglo objasniti zašto mnogi imaju stalne kardiovaskularne probleme poput stalne boli u prsima i lupanja srca.
Nova studija otkrila je dugoročni kardiovaskularni zdravstveni rizik povezan s COVID-19, osobito među osobama s težim slučajevima COVID-19 koji su zahtijevali hospitalizaciju. Ovaj povećani rizik od srčanog udara (infarkt miokarda) i moždanog udara nastavio se tri godine nakon oboljevanja od COVID-19.
Novo istraživanje pokazuje da osobe koje su preživjele COVID-19, posebno starije odrasle osobe i pacijenti koji nisu hospitalizirani, imaju povećan rizik od sindroma kroničnog umora, što naglašava potrebu za sveobuhvatnom skrbi za ove ranjive skupine.
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19, izaziva nove slučajeve dijabetesa i pogoršava komplikacije kod ljudi koji ga već imaju. Naime, pokazalo se, da izloženost virusu aktivira imunološke stanice koje zauzvrat uništavaju beta-stanice gušterače koje proizvode inzulin.
Dugotrajni COVID-19 mogao bi biti potaknut niskom razinom željeza u krvi od početne infekcije osobe, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da se stalna upala i niska razina željeza u krvi mogu vidjeti već dva tjedna nakon infekcije kod onih koji su razvili duge simptome COVID-19 mjesecima kasnije.
Istraživanja pokazuju da su starije odrasle osobe koje su imale SARS-CoV-2 infekcije izložene većem riziku od kognitivnog pada u usporedbi sa zdravim odraslim osobama ili osobama s drugim respiratornim bolestima. Neurobiološke studije također su otkrile da SARS-CoV-2 može potaknuti imunološku disregulaciju, upalu u središnjem živčanom sustavu i autoimune reakcije koje mogu pogoršati i ubrzati neurodegenerativna stanja.
Osobe koje prakticiraju biljnu prehranu imaju do 39% manju vjerojatnost da će dobiti SARS-CoV-2 infekciju u usporedbi s osobama koje više jedu meso. Osim toga, biljna prehrana povezana je s boljim indeksima tjelesne mase (ITM) i nižom prevalencijom pretilosti i prekomjerne tjelesne težine, ističući njezine prednosti.
