Mladi pacijenti koji su pretrpjeli moždani udar i koji imaju epileptičke napadaje nakon moždanog udara, imaju dva i pol puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju nego pacijenti koji nemaju epileptičke napadaje, ukazuju rezultati nove studije.

Gubitak pamćenja čest je simptom nakon moždanog udara, no za neke pacijente postoji nada da bi se ta sjećanja mogla vratiti. Naime, nova studija iz Norveške ispitala je 86 pacijenata s relativno blagim moždanim udarima i otkrila da se mnogim pacijentima poboljšalo mentalno funkcioniranje nakon 12 tjedana.

Prema rezultatima studije u kojoj je sudjelovalo 10.797 ispitanika, incidentni moždani udar povezan je s dugotrajnim povećanjem simptoma depresije, koji se vide u godinama prije moždanog udara.

Neplodnost, ponovni pobačaj i mrtvorođenno dijete povezani su s povećanim rizikom od moždanog udara, ukazuju rezultati analze osam studija.

Migrene mogu povećati rizik od kardio-cerebrovaskularnih bolesti (CCD), osobito kod žena, ukazuju rezultati studije koja je analizirala podatke od više od 260.000 osoba.

Preko 80 posto pacijenata hospitalziranih zbog COVID-19 prijavilo je neurološke simptome, od kojih su najčešći glavobolja i anosmija (gubitak osjeta njuha). Također postoji sklonost povećanom zgrušavanju, a moždani udari opisani su kao komplikacija. Neki su pacijenti razvili neuropatije poput Guillain-Barreovog sindroma ili Parkinsonove bolesti.

Prema rezultatima nove studije, trajanje sna se sada smatra ključnom komponentom za idealno zdravlje srca i mozga. Inače, kardiovaskularne bolesti su uzrok smrti broj jedan u svijetu.

Izgleda da multimorbiditet kardiometaboličkih bolesti ubrzava kognitivni pad i prelazak u demenciju, ukazuju rezultati nove studije. Inače, u ovom istraživanju su znanstvenici analizirali kombinirane učinke dijabetesa tipa 2, srčane bolesti i moždanog udara na kognitivne ishode.

Čini se da se čimbenici rizika za demenciju mijenjaju s godinama, a prema mišljenju stručnjaka ovo bi saznanje moglo pomoći ljudima u promjeni načina života kako bi smanjili rizik za razvoj ove bolesti.

Prema novom istraživanju, visoki krvni tlak u trudnoći, visoki kolesterol, dijabetes tipa 2 i prekomjerna tjelesna težina ili pretilost nakon trudnoće čine većinu povećanog rizika od buduće srčane bolesti i događaja kao što su srčani udar ili moždani udar.