Osobe koje kroz dulji vremenski period piju umjerene količine alkohola izložene su većem riziku od moždanog udara usljed povećanja lijevog atrija (pretklijetke) srca, ukazuje nova studija. Naime, navedeno povećanje lijevog atrija može doprinijeti nastanku poremećaja srčanog ritma znanog kao fibrilacija atrija kod kojeg dolazi do stvaranja krvnog ugruška u lijevom atriju. Ukoliko se spomenuti krvni ugrušak odlomi, on može blokirati, odnosno začepiti, krvnu žilu u mozgu, te dovesti do moždanog udara.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u žena izlažu žene većem riziku od razvoja najčešćeg oblika moždanog udara, ishemijskog moždanog udara, ukazuju rezultati britanske studije u kojoj je sudjelovalo više od 1,3 milijuna žena. No, zanimljivo je da u isto vrijene oni smanjuju rizik od ne tako čestog oblika moždanog udara, hemoragijskog moždanog udara.

Pretjerana konzumacija alkohola i starija životna dob mogu povećati rizik od moždanog udara u ljudi s čestim poremećajem srčanog ritma znanim kao fibrilacija atrija, ukazuje švedsko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 25.000 odraslih osoba. Smatra se da bi osobe s fibrilacijom atrija trebale smanjiti unos alkohola kako bi izbjegle dodatne zdravstvene komplikacije.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u Kanadi, liječnici će u budućnosti moći pomoću jednostavnog krvnog testa vidjeti jesu li njihovi pacijenti izloženi većem riziku od moždanog udara. Naime, istraživanje je pokazalo da su četiri biomarkera povezana s većim rizikom od moždanog udara.

Laboratorijsko istraživanje na miševima koje su proveli američki znanstvenici s University of Southern California, pokazalo je da se pomoću matičnih stanica mogu otkloniti oštećenja mozga uzrokovana moždanim udarom.

Osobe koje su preživjele moždani udar, a pate i od anemije, izložene su 1,5 do 2 puta većem riziku da će umrijeti u roku od godinu dana, ukazuje analiza 20 studija u kojima je sudjelovalo gotovo 30.000 pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar.

Analiza 174 studije koje su objavljene između 1980. i 2016. godine pokazala je da redovita tjelovježba može smanjiti rizik od pet čestih bolesti i to od dva karcinoma, raka dojke i raka debelog crijeva, te dijabetesa, srčane bolesti i moždanog udara.

Analiza 29 studija pokazala je da premalo ili previše sna može biti čimbenik rizika za moždani udar te da može ometati oporavak od moždanog udara. Jednako tako, pokazalo se da su poremećaji spavanja kao što su insomnija (nesanica) i sleep apneja češći u osoba koje su preživjele moždani udar.

Hemoragijski moždani udari koje karakterizira puknuće krvne žile mozga i prodiranje krvi u okolno tkivo mozga češći su u pušača, i to posebice u žena, ukazuju rezultati nove studije. Hemoragijski moždani udari kod kojih je došlo do subarahnoidalnog krvarenja čak su osam puta češći u žena koje popuše više od jedne kutije cigareta dnevno nego kod nepušača.

Rezultati nove studije pokazali su da su osobe koje prakticiraju mediteransku prehranu izložene manjem riziku od kardiovaskularnih komplikacija, karcinoma i dijabetesa tip 2. Inače, unatoč napretku u dijagnostici i liječenju, navedene bolesti su i dalje vodeći uzrok pobola i smrti.