Cilj liječenja multiple skleroze je skratiti akutna pogoršanja, smanjiti učestalost pogoršanja bolesti i ublažiti simptome; održavanje sposobnosti hoda je od osobite važnosti.
Akutna egzacerbacija multiple skleroze koja dovodi do objektivnog deficita koji narušava funkciju (npr. gubitak vida, snage ili koordinacije) liječi se kratkotrajnim davanjem kortikosteroida. Premda mogu skratiti akutni napad i možda usporiti progresiju multiple skleroze, kortikosteroidi se nisu pokazali učinkoviti kao dugotrajna terapija.
U slučajevima kada oboljeli ne reagiraju na primjenu kortikosteroida može se primjeniti plazmafereza.
Lijekovi koji se koriste za usporenje napredovanja multiple skleroze:
Lijekovi za smanjenje spasticiteta:
Lijekovi za ublažavanje umora:
Redovite vježbe (npr. sobni bicikl, plivanje, vježbe istezanja) se preporučuju, čak i osobama s uznapredovalom bolešću, jer kondicija srca i mišića smanjuju spastičnost, sprječavaju razvoj kontraktura, a imaju i psihološku korist.
Vježbe hoda i vježbe za održavanje pokretljivosti mogu koristiti kad su ekstremiteti slabi i spastični.
Oboljeli od multiple skleroze trebali bi voditi normalan život i aktivnosti sve dok je to moguće, no trebali bi izbjegavati prekovremeni rad, umor i izloženost velikoj vrućini.
Zadnja izmjena: 21.08.2019.
Pušenje je povezano s većim izgledima za dijagnozu multiple skleroze, a visok unos alkohola povezan je sa promjenama na mrežnici koje ukazuju na težu neurodegeneraciju kod osoba s multiplom sklerozom, ukazuju rezultati nove studije.
Godinama su znanstvenici sumnjali da bi Epstein-Barr virus (EBV), najpoznatiji po tome što uzrokuje mononukleozu, također mogao imati ulogu u pokretanju multiple skleroze, a sada je nova studija osnažila tu tvrdnju.
