Multipla skleroza se može manifestirati najrazličitijim simptomima te se ranije s pravom nazivala "kraljicom neurologije". Upravo zbog toga na početku bolesti može ostati neprepoznata ili se zamijeniti s nekom drugom neurološkom bolešću. Zahvaljujući sve većim dijagnostičkim dostignućima danas se bolest dijagnosticira najčešće već pri prvom napadu bolesti. Dijagnostika multiple skleroze mora početi detaljnim uzimanjem anamneze tj. povijesti bolesti i kliničkim pregledom bolesnika. Nakon toga je potrebno učiniti laboratorijske testove da se isključe drugi mogući uzroci simptoma. Od karakterističnih pretraga kojima se dokazuje bolest svakako su; analiza cerebrospinalne tekućine, evocirani moždani potencijali, magnetska rezonanca mozga i vratne, a po potrebi i cijele kralješnice.
Lumbalnom punkcijom dobijemo cerebrospinalni likvor (tekućinu koja obavija mozak i leđnu moždinu) čiji se sastav biokemijski i citološki analizira. U 3/4 bolesnika nalazi se blago povišenje limfocita, tipičan je nalaz plazma stanica kojih nema u likvoru zdravih osoba, te umjereno povećanje bjelančevina, osobito imunoglobulina G, čije relativno povećanje među likvorskim proteinima upućuje na njihovo stvaranje u samom središnjem živčanom sustavu, što je karakteristično za multiplu sklerozu.
Evociranim moždanim potencijalima ispituje se funkcija prijenosa živčanog impulsa kroz vidni, slušni ili osjetni put na različitim razinama te se njima može potvrditi prostorna razasutost lezija i dobiti jasniji uvid u tijek bolesti.
Danas je nezaobilazni dio dijagnostičkog postupka magnetska rezonanca, budući se njome mogu vizualizirati područja upale i demijelinizacije u mozgu i kralješničkoj moždini, mjeriti njihova veličina i broj te procjenjivati starost i aktivnost oštećenja.
Rezultati nove studije pokazuju da bilo koji oblik vježbanja može značajno potaknuti rad mozga i pamćenje kod djece, odraslih i starijih osoba. Naime, pokazalo se, da redovita tjelovježba poboljšava opću kogniciju, pamćenje i izvršnu funkciju kod zdravih pojedinaca i onih s kliničkim stanjima, potvrđujući tjelovježbu kao ključnu, uključivu aktivnost za optimizaciju kognitivnog zdravlja.
26.02.2025. 14:3726.02.2025. 14:25
| Journal of Neurology Neurosurgery & Psychiatry | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Prehrana bogata ribom mogla bi usporiti napredovanje multiple skleroze kod nekih pacijenata, sugerira nova studija. Naime, hranjive tvari koje se nalaze u ribi mogu smanjiti upalu i zaštititi moždane stanice, a to bi moglo biti od posebne koristi za pacijente s multiplom sklerozom.
