Parodontalno bakterijsko opterećenje povezano s težinom bolesti kod multiple skleroze
Sve više dokaza upućuje na to da teška bolest desni, parodontitis, može doprinijeti poremećajima središnjeg živčanog sustava putem kronične upale. Međutim, njegova uloga u multiploj sklerozi, kroničnoj autoimunoj bolesti središnjeg živčanog sustava, nije bila jasna. No, rezultati nove studije upućuju na potencijalnu povezanost između relativne brojnosti Fusobacterium nucleatum, bakterije koja se nalazi u ustima, i težine bolesti kod pacijenata s multiplom sklerozom.
Multipla skleroza je centralna upalna demijelinizirajuća bolest koja cilja mijelinsku ovojnicu, zaštitni sloj koji obavija neke živčane stanice. Iako specifičan uzrok multiple skleroze ostaje nepoznat, smatra se da su virusne infekcije, pušenje, nedostatak vitamina i genetske predispozicije mogući čimbenici koji doprinose.
Posljednjih godina znanstvenici su opsežno proučavali promjene u crijevnom mikrobiomu te njihov utjecaj na bolesti središnjeg živčanog sustava, a nedavna pozornost proširila se na moguću ulogu oralne mikrobiote, uz crijevnu mikrobiotu, u bolestima središnjeg živčanog sustava.
Parodontna bolest je kronična bakterijska infekcija koja izaziva trajnu upalu u parodontnim tkivima. U konačnici uništava vezivno tkivo i alveolarnu kost te rezultira gubitkom zuba. Parodontna bolest je česta, s globalnom prevalencijom od 40 do 60 posto. Poznato je da ona povećava rizik od bolesti poput ateroskleroze, dijabetesa i reumatoidnog artritisa.
Ova studija je pokazala da su pacijenti s multiplom sklerozom s većom relativnom količinom parodontalnog patogena Fusobacterium nucleatum u uzorcima jezičnih naslaga pokazali značajno veći invaliditet.
Jednako tako, pacijenti s multiplom sklerozom s Fusobacterium nucleatum i barem jednim drugim parodontalnim patogenom pokazali su još veći invaliditet.
Buduća istraživanja bi trebala utvrditi može li oralno zdravlje poslužiti kao nova meta za modifikaciju multiple skleroze.
Izvor:
Scientific Reports
