Analizirajući tisuće proteina pronađenih u krvi, američki znanstvenici s UC San Francisco stvorili su dosad najjasniju sliku o tome kada multipla skleroza napada mijelinsku ovojnicu koja prekriva živčana vlakna. Rezultati analize ukazuju da imunološki sustav počinje napadati mozak čak i ranije nego što se prije mislilo.

Novo istraživanje UCLA Health identificiralo je gen povezan sa spolnim kromosomom koji potiče upalu u ženskom mozgu, nudeći uvid u to zašto su žene nesrazmjerno pogođene stanjima poput Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, kao i potencijalnu metu za intervenciju.

Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da dva estrogena - estradiol i estriol - mogu pomoći u ublažavanju simptoma progresivne multiple skleroze. Inače, kod progresivnog oblika multiple skleroze, simptomi se kontinuirano pogoršavaju ili nakon razdoblja remisije.

Multipla skleroza, kronična je autoimuna bolest koja pogađa više od 2,9 milijuna ljudi diljem svijeta. Nastaje kada imunološki sustav pogrešno napadne mijelinsku ovojnicu, zaštitnu izolaciju oko živčanih vlakana, uzrokujući poremećaj živčanih signala između mozga i tijela. Simptomi multiple skleroze mogu uključivati ​​utrnulost, trnce, gubitak vida i paralizu.

Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da menopauza može značajno utjecati na to kako se multipla skleroza prvi put pojavljuje kod žena, kao i na vrste povezanih zdravstvenih stanja koje doživljavaju. Smatra se, da bi ova nova saznanja mogla utrti put k ciljanijim, personaliziranim strategijama liječenja za žene prilagođenim njihovoj životnoj dobi.

Veći unos ultraprerađene hrane može pogoršati aktivnost bolesti u ranoj multiploj sklerozi, pokazuju rezultati nove studije. Naime, povećana konzumacija ultraprerađenje hrane povezana je s češćim recidivima i većom aktivnošću lezija otkrivenih magnetskom rezonancom, što ističe potencijalnu ulogu prehrane kao komplementarne strategije u liječenju bolesti.

Velika studija provedena u Velikoj Britaniji otkrila je da se rani znakovi upozorenja za multiplu sklerozu - uključujući bol, promjene raspoloženja i neurološke simptome poput utrnulosti i trnaca - mogu pojaviti godinama prije dijagnoze multiple skleroze.

Rezultati novog istraživanja predstavljeni na 41. kongresu Europskog odbora za liječenje i istraživanje multiple skleroze (ECTRIMS 2025.) pokazuju da je okrelizumab uspješniji u kontroli relapsa multiple skleroze u usporedbi s fingolimodom, natalizumabom i alemtuzumabom.

Najraniji znakovi upozorenja za multiplu sklerozu mogu se pojaviti više od desetljeća prije pojave prvih klasičnih neuroloških simptoma, sugeriraju rezultati nove studije.

Nova studija otkrila je da je gljivična komponenta ljudske crijevne mikrobiote povezana s razvojem i napredovanjem multiple skleroze, kronične autoimune bolesti središnjeg živčanog sustava, te da može utjecati na nju.