Oboljeli od multiple skleroze (MS) imaju daleko manju vjerojatnost da će imati molekularna obilježja Alzheimerove bolesti od osoba bez tog stanja, pokazalo je novo istraživanje.
Američki znanstvenici postigli su značajan napredak u razumijevanju načina na koji stanice komuniciraju tijekom upale. Nova studija bila je fokusirana na molekule koje omogućuju funkcioniranje stanica tijekom upale, posebice u središnjem živčanom sustavu gdje se javljaju bolesti poput multiple skleroze.
Rezultati nove multinacionalne studije sugeriraju da je izloženost pušenju majke tijekom trudnoće ili pušenju roditelja tijekom ranog djetinjstva povezano s povećanim rizikom od multiple skleroze (MS) kasnije u životu.
U novoj studiji znanstvenici su istraživali imunološke odgovore na Epstein-Barr virus (EBV) kod ljudi s multiplom sklerozom, zdravih kontrolnih osoba i onih zaraženih virusom asimptomatski ili simptomatski.
Kurkumin je hidrofobni polifenol koji pokazuje niz bioloških svojstava, uključujući protuupalne, antioksidativne, antiproliferativne, antikancerogene, imunomodulatorne, antimikrobne, antidijabetičke i neuroprotektivne funkcije.
Multipla skleroza je kronična autoimuna upalna bolest koja općenito pogađa osobe između 20 i 40 godina. Multiplu sklerozu karakteriziraju lezije središnjeg živčanog sustava (SŽS) koje mogu uzrokovati kognitivna ili tjelesna oštećenja, poput nedostatka koordinacije, paralize, senzornih poremećaja i oštećenja vida.
Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.
Rani marker multiple skleroze mogao bi pomoći liječnicima da otkriju tko će na kraju postati žrtva degenerativne bolesti živaca, ukazuje nova studija. Naime, u 1 od 10 slučajeva multiple skleroze, tijelo počinje proizvoditi poseban skup antitijela u krvi godinama prije nego što se simptomi počnu pojavljivati.
Djeca koja su pretila suočavaju se s dvostruko većim izgledima za razvoj multiple skleroze kasnije u životu, upozorava nova švedska studija. Ukupni izgledi da bilo koje dijete razvije neurodegenerativnu bolest i dalje su vrlo niski. Međutim, švedski znanstvenici vjeruju da bi ta veza mogla pomoći u objašnjenju rastuće stope multiple skleroze.
Žene su mnogo sklonije od muškaraca razviti autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa, multiple skleroze i lupusa, a za to bi mogli biti odgovorni geni koji određuju spol osobe, ukazuje nova studija.
