Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) je poremećaj koji po suvremenim klasifikacijama spada u skupinu anksioznih poremećaja. Etimološki naziv poremećaja dolazi od latinskih riječi obsessio što znači opsjedanje, salijetanje, navaljivanje, dosađivanje, opsjednutost, obuzetost nečim te compulsio što znači primoravanje, prisiljavanje, prisila.
Dakle temeljne značajke opsesivno-kompulzivnog poremećaja su ponavljajuće opsesivne misli i/ ili kompulzivne (prisilne) radnje te intenzivan osjećaj anksioznosti.
Opsesivne misli nisu uobičajeno briganje stvarnih životnih tegoba. To su intenzivne misli, poticaji ili predodžbe koje neprestano ulaze u bolesnikovu svijest stalno se ponavljajući. Gotovo uvijek su uznemirujućeg karaktera jer ih odrasli bolesnik za razliku od djece sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem većinom doživljava kao besmislene, a vrlo često su i nasilne i bestidne. Premda su nametnute, često protuslovne, sa nepotrebnim, stranim sadržajima koji nisu pod kontrolom, bolesnik opsesivne misli doživljava kao vlastite, a ne kao nametnute izvana.
Prisilne radnje ili rituali su stereotipna ponašanja koja se stalno ponavljaju. Važno je naglasiti da te radnje nemaju svrhu rješavanja konkretnih problema niti doživljavanja zadovoljstva nego ih bolesnici često smatraju prevenirajućim načinom kojim se može spriječiti neki objektivno neugodni događaj za bolesnika ili kako bi se oslobodili napetosti i nelagode koju osjećaju. Najčešće su to radnje brojenja, prebrojavanja, pranja ruku, provjeravanja brave, ponavljanje određenih riječi i slično. Bolesnik je u većini slučajeva svjestan da je takvo ponašanje besmisleno i pokušava mu se oduprijeti no bez uspjeha. On se osjeća primoranim da izvrši određenu radnju i ritual kako bi spriječio određeni opasni događaj ili smanjio nelagodu.
Predtinejdžeri koji većinu svog slobodnog vremena provode gledajući online videozapise ili igrajući video igrice mogu imati povećani rizik od razvoja opsesivno kompulzivnog poremećaja (OKP), sugerira nova studija.
08.12.2021. 16:5907.12.2021. 23:18
| Journal of Clinical Psychopharmacology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Prema rezultatima nove studije, mnogi uobičajeno propisivani antipsihotici povezani su sa značajnim povećanjem rizika od raka dojke. Inače, studija je proučavala kako lijekovi utječu na razinu hormona prolaktina, a njegova povišena razina povezana je s rakom dojke.
U okviru Cybermed.hr-a koriste se kolačići radi unapređenja sadržaja. Nastavljanjem pregledavanja ove stranice prihvaćate naše korištenje kolačića. Više informacija.