Home / Centri A-Z / Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)

Što je opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)?

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) je poremećaj koji po suvremenim klasifikacijama spada u skupinu anksioznih poremećaja. Etimološki naziv poremećaja dolazi od latinskih riječi obsessio što znači opsjedanje, salijetanje, navaljivanje, dosađivanje, opsjednutost, obuzetost nečim te compulsio što znači primoravanje, prisiljavanje, prisila.

Dakle temeljne značajke opsesivno-kompulzivnog poremećaja su ponavljajuće opsesivne misli i/ ili kompulzivne (prisilne) radnje te intenzivan osjećaj anksioznosti.

Povezano sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem

Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) efikasan je oblik psihoterapije čija je učinkovitost dokazana brojnim kliničkim studijima u liječenju različitih psihičkih poremećaja. Korijeni KBT-a sežu u razvitak bihevioralne terapije u ranom 20. stoljeću, koreliraju sa razvojem kognitivne terapije u 1960-im godinama i posljedičnom spajanju ovih tehnika.

Kompulzivno kupovanje očituje se opetovanim i pretjeranim kupovanjem, koje posljedično dovodi do niza komplikacija, kako materijalnih, tako i psiholoških i socijalnih. Drugi naziv za kompulzivno kupovanje je oniomania, od grčkih riječi onios = za prodaju i mania = neumjerenost, ludost.

Riječ relaps znači povratak/pogoršanje bolesti. Iako su kod svakog bolesnika simptomi relapsa različiti, zajedničko im je da se simptomi razvijaju jako brzo – unutar nekoliko dana ili tjedana. Budući da bolesnici ne mogu sami savladati simptome, osobito ako su simptomi opasni i van kontrole potreban je povratak na bolničko liječenje. Ali to se ne mora dogoditi svima, jer relaps se može spriječiti.

Akutni stresni poremećaj je dijagnostička kategorija, koja se pod nazivom akutna stresna reakcija navodi u obje važeće klasifikacije, tj. i u MKB-10 i u DSM-IV, i u obje klasifikacije je uvrštena u kategoriju anksioznih poremećaja. Anksiozni poremećaji se u MKB-10 naziva neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaj, a u DSM-IV naziva se anksiozni poremećaji.

Anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja obavezno uključuje prepoznatljivost specifičnog zdravstvenog stanja čija je anksioznost posljedica, i u navođenju te dijagnoze potrebno je specificirati tjelesnu bolest u vezi s kojom je nastalo anksiozno stanje. Najčešće se navodi hipotireoidoze ili hipertireoidoze, maligne bolesti i drugo.

Prema suvremenim klasifikacijama fobije spadaju u skupinu pod nazivom Fobično anksiozni poremećaji (MKB-10). Fobija dolazi od grčke riječi phobos, što znači koji se boji. Fobije karakterizira striktna povezanost za određene objekte, situacije, djelatnosti ili funkcije organizma, a uvijek su praćene ponašanjem izbjegavanja zaplašujućih stimulusa. Osobe koje doživljavaju fobijski strah, svjesne su njegove nerealnosti i nelogičnosti i nisu u stanju da nađu prikladna objašnjenja za njegov nastanak.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je dijagnostička kategorija, koja se u domaćoj kliničkoj praksi rabi tek unazad nešto više od 10 godina i definirana je i u međunarodnoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije i u Dijagnostičkomi statističkom priručniku za duševne poremećaje američke psihijatrijske udruge (DSM-IV-TR).

Klinička slika generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) predstavlja ozbiljni poremećaj ukupnog funkcioniranja oboljele osobe, jer je anksioznost tog intenziteta da osobu cijelu zaokupi i time onemogući da sudjeluje u drugim aktivnostima, kako fizičkim tako i intelektualnim.

Iako se psihijatrija kao naučna disciplina počinje razvijati tek krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, postoje brojni podaci, da neke psihičke bolesti postoje koliko i čovjek. I sama psihička bolest kao i psihijatrija u stalnoj je interakciji s društvom, s čovjekom, koji nije bolestan, s obitelji i sa širom i užom zajednicom. Zanimljivo je ukazati na niz činjenica, koje tijekom povijesti u toj interakciji pokazuje psihijatrija u odnosu na društvo, a i društvo na psihijatriju.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje