Rak kože

Određivanje genskog profila tumora pomaže liječnicima da točnije dijagnosticiraju subtipove tumora, predvide njihovo ponašanje te im olakšava izbor ciljane terapije. U biti, ako znamo koji su geni promijenjeni u nekom tipu tumora, možemo dati lijek koji specifično blokira posljedice genskih promjena (npr. promijenjene signalne putove) i tako liječimo terapijom koja ima veću vjerojatnost da će biti učinkovita i uz manju vjerojatnost da će se izazvati ozbiljnije nuspojave. 

Osjećaj suhih usta medicinski se naziva kserostomia. Uzroci kserostomije su brojni, a vrlo često je uzrok stvarni manjak sline ili pak promjene u njezinu sastavu od kojih pati i 20-tak posto ljudi u razvijenim zemljama.

Dermatovenerologija je u zadnjih nekoliko desetljeća zahvaljujući novim tehnologijama i novim inovativnim terapijama doživjela značajne promjene i postala područje medicine koje sve više pobuđuje interes šire javnosti. Također, očekivanja pacijenata su puno veća nego ranije. Stoga smo u razgovoru s prof. dr. sc. Mirnom Šitum, predsjednicom Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i predstojnicom Klinke za kožne i spolne bolesti KBC-a "Sestre milosrdnice", željeli saznati više o novostima u dermatovenerologiji.

Desenzibilizacija na lijek je postupak kojim se postiže specifično privremeno stanje tolerancije prema lijeku na koji je bolesnik preosjetljiv. Desenzibilizacija je indicirana samo u slučajevima kad je primjena tog lijeka apsolutno nužna, jer ne postoji odgovarajuća zamjena.

Tumorski biljezi ili kako se još nazivaju tumorski markeri su različiti proteini, hormoni, enzimi, receptori i drugi stanični produkti koji se pojačano stvaraju u malignim stanicama. Tumorski biljezi su najčešće normalni sastojci stanica koji se u krvi zdravih osoba nalaze u fiziološkim ili vrlo malim koncentracijama. Međutim kako su maligne stanice često vrlo nezrele tako ponekad sintetiziraju tvari kojih u zrelim stanicama zdravog organizma praktički nema. Brzim i progresivnim rastom malignih stanica značajno se povisuje količina tumorskih biljega, kako lokalno u samom tkivu tumora tako i u cirkulaciji. Logično je dakle, da veća masa tumora znači i višu koncentraciju tumorskog biljega u krvi.

Zadnjih 20-tak godina zbog promjene načina života i pomodnosti došlo je do produljenog izlaganja ljudi ultraljubičastim (UV) zrakama, bilo da se radi o prirodnom sunčanju ili izlaganju umjetnim izvorima UV zračenja (solarij). Imati tamni ten postalo je stvar prestiža, te sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme.

Brojna dosadašnja istraživanja pokazala su da je rak bolest s mnogo stadija i čija je pojavnost jako povezana s čimbenicima okoliša i životnog stila. Rak je zapravo rezultat međusobnog djelovanja čimbenika okoliša i genetskih čimbenika. Ljudska prehrana sadrži mnogo različitih prirodnih mutagena i karcinogena a i mnogo prirodnih protumutagena i protukarcinogena. Mnogi od mutagena i karcinogena djeluju na taj način da stvaraju radikale kisika koji imaju važnu ulogu kao endogeni pokretači degenerativnog procesa, kao što je oštećenje deoksiribonukleinske kiseline (DNK) i mutacije što može biti povezano s rakom.